Kako se određuje cijena zlata?
Zlatom se trguje neprekidno, ponajprije na izvanburzovnom tržištu u Londonu i na terminskim burzama poput COMEX-a u New Yorku i Shanghai Gold Exchangea. Osim toga, u Londonu se dvaput dnevno utvrđuje LBMA Gold Price kao referentna cijena koja se primjenjuje u mnogim ugovorima.
Kao i na svakom tržištu, cijenu određuju ponuda i potražnja. Ponuda raste tek polako jer je novim rudnicima potrebno mnogo godina do početka proizvodnje. Potražnja dolazi od industrije nakita, središnjih banaka, ulagača koji kupuju poluge, kovanice i fondove te u manjoj mjeri od tehnologije.
Zašto se cijena vikendom ne mijenja?
Plemenitim metalima ne trguje se na jednoj burzi, nego diljem svijeta između banaka, trgovaca i na terminskim burzama. Cijena se kontinuirano formira iz ponuda kupaca i prodavatelja. Budući da se radno vrijeme tržišta u Aziji, Europi i Americi preklapa, radnim danima trguje se gotovo neprekidno.
Od petka navečer do nedjelje u noći (po srednjoeuropskom vremenu) trgovanje miruje jer najveća tržišta i banke ne rade. U tom razdoblju ne nastaju nove tržišne cijene, pa ova stranica prikazuje posljednju cijenu od petka. Isto vrijedi i za velike blagdane poput Božića i Nove godine. Ako su se tijekom vikenda pojavile važne vijesti, cijena se nakon otvaranja tržišta može skokovito promijeniti.
Koliko zlata postoji na svijetu?
Prema procjenama World Gold Councila, od početka ljudske povijesti iskopano je oko 215.000 tona zlata. Izlivena u jednu kocku, ta bi količina imala brid dug samo oko 22 metra. Gotovo sve to zlato postoji i danas jer zlato ne hrđa, a uvijek se iznova pretapa i prerađuje.
Rudnici godišnje dodaju samo oko 3500 tona, dakle manje od dva posto postojećih zaliha. Gotovo polovica zlata nalazi se u nakitu, velik dio drže privatni ulagači u obliku poluga i kovanica, a nešto manje od petine leži u trezorima središnjih banaka. Taj spori rast ponude jedan je od razloga zašto se zlato smatra rijetkim i vrijednosno postojanim.
Što utječe na cijenu zlata?
Važne su kamatne stope, osobito realne kamatne stope nakon inflacije: zlato ne donosi kamate pa postaje privlačnije kada druga sigurna ulaganja malo donose. Ulogu ima i snaga američkog dolara jer se zlatom međunarodno trguje u dolarima.
U vremenima kriza, straha od inflacije ili geopolitičkih napetosti zlato se smatra sigurnim utočištem i potražnja za njim raste. Središnje banke posljednjih su godina i znatno povećale svoje zlatne pričuve, što je podržalo cijenu.
Cijena zlata i inflacija
Zlato se smatra zaštitom od obezvrjeđivanja novca jer se njegova količina ne može proizvoljno povećavati. Kroz desetljeća zlato je svoju kupovnu moć očuvalo znatno bolje od gotovine, koja zbog inflacije iz godine u godinu gubi vrijednost.
Kratkoročno, međutim, cijena zlata ne prati inflaciju iz mjeseca u mjesec. Presudan je odnos inflacije i kamatnih stopa. Ako su kamatne stope niže od stope inflacije, ušteđevina realno gubi vrijednost, a zlato postaje traženije. Ako kamatne stope snažno porastu, cijena zlata može pasti unatoč visokoj inflaciji, kao što se 2022. povremeno moglo vidjeti u američkim dolarima.
Cijena zlata u eurima i dolarima
Svjetska cijena zlata iskazuje se u američkim dolarima po troy unci. Cijena zlata u eurima proizlazi iz te dolarske cijene i trenutačnog tečaja. Ako euro ojača prema dolaru, cijena zlata u eurima može pasti iako je dolarska cijena nepromijenjena – i obrnuto.
Cijena zlata po gramu, unci i kilogramu
Standardna jedinica trgovanja je troy unca, koja iznosi 31,1035 grama. Za male iznose lakše je pratiti cijenu po gramu, a za velike poluge cijenu po kilogramu. Gornja tablica preračunava trenutačnu cijenu u sve tri jedinice.
Nakit obično sadrži manje zlata: zlato od 14 karata (585) sadrži 58,5 % čistog zlata, a zlato od 18 karata (750) 75 %. Njegova materijalna vrijednost po gramu jednaka je cijeni zlata pomnoženoj s finoćom, kao što prikazuje tablica finoće.
Spot cijena i kupovna cijena
Ovdje prikazana cijena je spot cijena, odnosno veleprodajna cijena za trenutačnu isporuku. Pri kupnji poluga ili kovanica ulagači obično plaćaju premiju za kovanje, trgovinu i dostavu, a pri prodaji dobivaju nešto manje.
Sa Spargoldom kupujete zlato već od 5 € i bez troškova dostave jer se zlato pohranjuje izravno u osigurani trezor. Aktualne naknade pronaći ćete na našoj stranici s cijenama.
Kupovni i prodajni tečaj te spread
U trgovanju u svakom trenutku postoje dvije cijene: kupovni tečaj (bid) cijena je po kojoj trgovci otkupljuju zlato, a prodajni tečaj (ask) cijena po kojoj ga prodaju. Razlika između njih naziva se spread. Spot cijena na ovoj stranici nalazi se između tih dviju vrijednosti i prikazuje tržišnu vrijednost bez ikakvih premija.
Veličina spreada ovisi o obliku zlata. Kod velikih poluga je mala, a kod malih kovanica i poluga lakših od 10 grama znatno veća jer kovanje i rukovanje po gramu više koštaju. Pri usporedbi ponuda stoga ne gledajte samo kupovnu cijenu, nego i koliko ćete dobiti natrag pri prodaji.
Kada se cijena zlata najviše kreće
Trgovanje počinje u ponedjeljak ujutro u Aziji, a zatim se sa suncem seli prema zapadu. Posebno mnogo kretanja ima kada se preklapa vrijeme trgovanja u Londonu i New Yorku, odnosno poslijepodne po srednjoeuropskom vremenu. LBMA Gold Price utvrđuje se u 10:30 i 15:00 sati po londonskom vremenu, što je 11:30 i 16:00 sati po njemačkom vremenu.
Snažne oscilacije ponajprije izazivaju gospodarski podaci iz SAD-a, primjerice mjesečno izvješće o tržištu rada ili podaci o inflaciji, koji se obično objavljuju u 14:30 sati po njemačkom vremenu. Cijenu pomiču i odluke američke središnje banke o kamatnim stopama, koje se objavljuju navečer oko 20:00 sati, te odluke Europske središnje banke. Ne postoji određeno doba dana u kojem je zlato osobito povoljno.
Cijena zlata kroz povijest
Do 1971. cijena zlata bila je čvrsto vezana uz američki dolar: troy unca stajala je 35 dolara, a druge središnje banke mogle su po tom tečaju zamijeniti dolare za zlato. Kada su SAD odustale od te obveze konverzije, cijena se počela slobodno formirati na tržištu. U godinama visoke inflacije do siječnja 1980. porasla je na oko 850 dolara.
Uslijedila su dva desetljeća pada i bočnog kretanja cijena; na prijelazu tisućljeća unca je povremeno stajala samo oko 250 do 300 dolara. S financijskom krizom od 2008. i krizom eura zlato je do 2011. poraslo na oko 1900 dolara. U kolovozu 2020. cijena je prvi put premašila 2000 dolara, a od 2024. uslijedilo je nekoliko novih rekordnih razina.
Kako se cijena kretala od početka podataka dostupnih na ovoj stranici, vidjet ćete na grafikonu pod „Maks.” i u tablici „Kretanje cijene”. Pogled unatrag pokazuje i da su nakon dugih razdoblja rasta uvijek iznova slijedile godine osjetnih padova. Tko kupuje zlato, trebao bi stoga računati na dugoročan ulagački horizont.
Porezi pri kupnji zlata u Njemačkoj
Investicijsko zlato u Njemačkoj i cijeloj EU oslobođeno je PDV-a. Tu spadaju poluge i pločice finoće najmanje 995 tisućinki te određene investicijske kovanice poput Krugerranda ili Maple Leafa. Na srebro i platinu, naprotiv, u pravilu se plaća PDV.
Dobit od prodaje fizičkog zlata u Njemačkoj ne oporezuje se ako između kupnje i prodaje prođe više od godinu dana. Prodate li ranije, dobit se smatra privatnim otuđenjem i oporeziva je ako sve takve dobiti u jednoj godini zajedno dosegnu 1000 € ili više. Ove informacije ne zamjenjuju porezno savjetovanje.
Zlatne poluge, zlatnici ili plan štednje u zlatu?
Ulagači tradicionalno kupuju zlatne poluge ili investicijske kovanice kod trgovca ili u banci. Zlato se tada čuva kod kuće ili u bankovnom sefu, a osobito su kod malih apoena premije na spot cijenu visoke. Burzovni proizvodi poput zlatnih ETC-ova jeftini su za trgovanje, ali predstavljaju samo potraživanje, a ne izravno vlasništvo nad određenim polugama.
Plan štednje u zlatu spaja prednosti obaju pristupa: redovito kupujete male iznose po trenutačnoj cijeni i pritom stječete vlasništvo nad pravim, pohranjenim zlatom. Redovitim kupnjama izglađujete oscilacije cijene jer pri nižim cijenama automatski dobivate više grama. Sa Spargoldom to je moguće već od 5 € mjesečno, a plan štednje možete u svakom trenutku pauzirati ili promijeniti.








