Zlatne rezerve Kine: što prijavljuje PBoC
Zlatne rezerve Kine krajem rujna 2026. iznosile su prema People’s Bank of China (PBoC) 77,47 milijuna unci čistog zlata, što je oko 2410 tona. Središnja banka time je povećala svoje zalihe 23. mjesec zaredom. U odnosu na ukupne devizne pričuve udio zlata u Kini ipak je nizak i iznosi 9,5 posto.
Koliko zlata ima Kina?
PBoC svoje zalihe zlata prijavljuje mjesečno u milijunima unci čistog zlata. Krajem rujna 2026. iznosile su 77,47 milijuna unci, nakon 76,73 milijuna krajem kolovoza. Povećanje od 0,74 milijuna unci odgovara oko 23 tone i bilo je najveća mjesečna kupnja u gotovo tri godine.
Time je Kina na šestom mjestu ljestvice World Gold Councila. Unatoč kupnjama dolarska vrijednost rezerve u rujnu je pala na 323,52 milijarde USD jer je cijena zlata pala.
Za usporedbu: krajem listopada 2025. prijavljene zalihe iznosile su još oko 2304 tone. U nešto manje od godinu dana dodano je dobrih 100 tona.
Kako PBoC prijavljuje svoje zlatne rezerve?
Kina u prošlosti nije kontinuirano prijavljivala svoje zalihe zlata. U travnju 2009. PBoC je naveo 1054 tone. Sljedeći podatak uslijedio je tek u srpnju 2015.: 1658 tona, oko 60 posto više. U međuvremenu nije bilo prijava. Do kraja srpnja 2015. prijavio je već 1677,3 tone. Od tada PBoC objavljuje mjesečne podatke. Već je podatak iz 2015. bio ispod očekivanja mnogih tržišnih promatrača.
I u mjesečnim prijavama postoje praznine. Nakon 18 mjeseci kupnji PBoC od svibnja do listopada 2024., kada je cijena zlata dosezala rekorde, nije prijavio nikakva povećanja. U studenome 2024. nastavio je s kupnjama; zalihe su tada porasle sa 72,80 na 72,96 milijuna unci. Prijave ne sadrže podatke o skladištima.
Sumnje u prijavljene podatke
Analitičari pretpostavljaju da Kina kupuje više zlata nego što PBoC prijavljuje. Analitičari Société Généralea procijenili su u studenome 2025. da su stvarne kineske kupnje u 2025. bile oko deset puta veće od prijavljenih: oko 250 umjesto 25 tona. Za to su usporedili uvoz zlata, domaću rudarsku proizvodnju, britanski izvoz zlata i službene pričuve.
Bruce Ikemizu iz Japan Bullion Market Association pretpostavlja da su pričuve PBoC-a više nego dvostruko veće od prijavljenih. Te procjene nisu dokazane. Temelje se na zaključcima iz trgovinskih podataka, a ne na službenim brojkama.
Zašto Kina kupuje zlato?
Kina većinu svojih deviznih pričuva drži u stranim valutama. Zlato je pričuva koja ne ovisi o drugoj vladi. PBoC sam u mjesečnim prijavama ne objašnjava pojedinačne kupnje.
S udjelom zlata od 9,5 posto Kina je znatno ispod velikih zapadnih imatelja kao što su Sjedinjene Države, Njemačka, Italija ili Francuska, čiji udio iznosi više od 80 posto.
Kina u globalnom valu kupnji
U 2026. Kina je, uz Poljsku, Uzbekistan i Kazahstan, jedan od najvećih kupaca među središnjim bankama. Prema World Gold Councilu PBoC je do kraja kolovoza 2026. kupio oko 80 tona; više je kupila samo Poljska. Samo u kolovozu bilo je to 20 tona, a udio zlata u pričuvama tada je iznosio oko 9 posto. U rujnu je dodano još oko 23 tone.
Kupnje su ravnomjerno raspoređene tijekom godine. To odgovara procjeni World Gold Councila da mnoge središnje banke slijede dugoročne programe kupnje i manje reagiraju na kratkoročna kretanja cijena. I Češka kupuje više od 40 mjeseci zaredom, a Poljska teži zalihama od 700 tona.
