Zlato središnjih banaka 2026.: 289 tona u jednom kvartalu — 4 činjenice o globalnom valu kupnje
10. listopada 2026.
Kada cijena zlata pada, obični ulagači kupuju manje. Središnje banke kupuju više. Podaci World Gold Councila za drugi kvartal 2026. to jasno pokazuju: 289 tona zlata neto, unatoč padu cijene od oko 16 posto u tom kvartalu. To je najveća vrijednost za drugi kvartal koju je WGC ikada zabilježio — i jasan signal o strateškom usmjerenju državnih zlatnih rezervi diljem svijeta.
World Gold Council objavio je za drugi kvartal 2026. neto kupnju od 289 tona od strane središnjih banaka. To premašuje sve dosadašnje vrijednosti za drugi kvartal od početka sustavnog praćenja. Za cijelu prvu polovicu 2026. istraživanje pokazuje oko 345 tona neto kupnje. Ukupna globalna potražnja za zlatom — uključujući OTC transakcije — dosegnula je u 2026. vrijednost od 2.522 tone, što odgovara povijesnom vrhuncu od oko 380 milijardi US-dolara.
Za usporedbu: Cijena zlata trenutno iznosi oko 4.225 US-dolara po unci. U drugom kvartalu 2026. cijena je u međuvremenu pala za oko 16 posto — pad cijene koji je središnjim bankama očito poslužio kao prilika za kupnju, a ne kao signal za uzbunu.
Poljska je u 2026. najveći pojedinačni kupac među središnjim bankama. U drugom kvartalu poljska nacionalna banka kupila je dodatnih 51 tonu te sada drži ukupno 632 tone zlata. To je strateška izgradnja: u posljednje dvije godine Poljska je nabavila više od 340 tona — više nego što mnoge zemlje drže u svojim ukupnim rezervama.
Samo u veljači 2026. Poljska je kupila 20 tona. Cilj je jasno komuniciran: zemlja želi povećati udio zlata na najmanje 20 posto svojih ukupnih rezervi kako bi smanjila ovisnost o US-dolaru.
Kineska središnja banka kupila je u drugom kvartalu 2026. još 33 tone i sada drži 2.346 tona zlata. Kupnje traju godinama — mirno, redovito, neovisno o tržišnoj cijeni. Kina time reagira na strukturnu odluku: US-dolar trebao bi činiti manji udio u kineskim deviznim rezervama.
74 posto svih anketiranih središnjih banaka navelo je u istraživanju WGC-a da u idućih pet godina očekuju pad udjela dolara u svojim rezervama. Zlato je preferirana alternativa.
Središnje banke operiraju s drugačijim vremenskim horizontom od privatnih ulagača. One ne kupuju zlato jer očekuju dobit od rasta cijene — kupuju ga kao strukturno osiguranje. Zlato nema drugu ugovornu stranu, ne može se zamrznuti i ne ovisi o solventnosti druge države. U svijetu u kojem sankcije mogu preko noći učiniti devizne rezerve nedostupnima, to je opipljiv argument.
Pročitajte i našu analizu Giga-Crash 2027: ovih 5 signala upozorenja. Pad cijene u drugom kvartalu — oko 16 posto — nije zaustavio ove kupnje, već ih je ubrzao. To je strukturno ponašanje pri kupnji, a ne spekulativno.
Središnje banke kupuju zlato kao stratešku rezervu, a ne kao spekulativnu investiciju. Niža cijena za njih je prilika za kupnju. Odluka se temelji na ciljevima diversifikacije i želji za smanjenjem ovisnosti o US-dolaru.
Nakon kupnji u drugom kvartalu 2026., Poljska drži 632 tone zlata. Zemlja je time jedan od vodećih posjednika zlata u Europi i najaktivniji kupac među središnjim bankama u svijetu u posljednje dvije godine.
Kupnje središnjih banaka čine značajan dio globalne potražnje za zlatom. Kada središnje banke kupuju čak i tijekom pada cijena, to stvara strukturnu bazu potražnje koja ublažava snažne korekcije cijena.
Pravna napomena: Ovaj članak služi isključivo u informativne svrhe i ne predstavlja investicijsko savjetovanje. Svi podaci su bez jamstva. Ulaganja u plemenite metale i vrijednosne papire povezana su s rizicima. Molimo konzultirajte se s neovisnim financijskim savjetnikom prije donošenja investicijskih odluka.
