Zašto vojni izdaci jačaju zlato: 2,9 bilijuna za oružje — 3 činjenice
14. listopada 2026.
Teza o zaštiti zlata putem globalnih vojnih izdataka: Prema SIPRI-ju, izdaci za naoružanje u 2025. godini iznosili su 2,9 bilijuna USD — što je jedanaesta godina rasta zaredom. Mo Gawdat pokazuje mehanizam: oružje se troši i ponovno naručuje. Kapital oduzima kupovnu moć — vojni izdaci čine zlato kao sigurno utočište privlačnijim. Cijena zlata u listopadu 2026.: 4.225 USD po unci.
Mo Gawdat je uz pomoć AI-ja analizirao zašto u svijetu ima toliko ratova — i zašto SAD isporučuje toliko oružja drugim zemljama, iako u vlastitoj zemlji ima preko 100 milijuna beskućnika. Ono što je otkrio zvuči cinično. To je čista ekonomija.
Prema SIPRI-ju (Stockholm International Peace Research Institute), globalni vojni izdaci u 2025. godini dosegli su vrijednost od oko 2,9 bilijuna američkih dolara — točnije 2.887 milijardi. To odgovara jedanaestoj godini rasta zaredom i globalnom udjelu vojske u bruto domaćem proizvodu od 2,5 posto — što je najviša razina od 2009. godine.
Za usporedbu: 5 posto tog iznosa — oko 144 milijarde američkih dolara — prema izračunima humanitarnih organizacija bilo bi dovoljno za iskorjenjivanje gladi u svijetu. To nisu politički zahtjevi. To su brojke koje pokazuju što se događa s novcem svijeta — a što ne.
Mo Gawdat objašnjava mehanizam: bomba se ne može preprodati. Ona je artikl za jednokratnu upotrebu. Kada vojska preda svoje zalihe oružja savezniku ili ih potroši u sukobu, javlja se potreba za novom nabavom. Ta potreba legitimira vojne proračune i stvara narudžbe za obrambenu industriju.
Krug: oružje se proizvodi → isporučuje ili koristi → skladišta se prazne → Kongres odobrava nove proračune → obrambene tvrtke dobivaju narudžbe → oružje se proizvodi. Ovaj model naziva se vojno-industrijski kompleks. To nije tajna. To je dokumentirana industrijska politika.
Tome se pridodaje i unutarnjopolitička funkcija: posrednički ratovi, zajednički vanjski neprijatelji i patriotska mobilizacija vežu društvenu energiju. Društva koja se bore protiv vanjskog neprijatelja manje propituju svoj unutarnji poredak. Gawdat to formulira izravno: "Without a proxy war, without a common enemy, you may get a civil uprising."
Vojni izdaci od 2,9 bilijuna američkih dolara godišnje većinom se financiraju državnim zaduživanjem. Nijedna zemlja ne plaća svoje izdatke za naoružanje u potpunosti iz tekućih poreznih prihoda. To znači: više duga, više izdavanja obveznica, veći pritisak na središnje banke da otkupljuju te obveznice — a time i veće širenje novčane mase.
Ovaj mehanizam djeluje kao trajni pokretač inflacije. Svaki rat koji se financira novim novcem razvodnjava kupovnu moć postojećih valutnih rezervi. Zlato povijesno reagira na ovaj strukturni inflacijski pritisak rastom cijena.
Oni koji su najbliži ovom mehanizmu postupaju u skladu s tim: središnje banke kupuju zlato u rekordnim količinama. U drugom tromjesečju 2026. središnje banke diljem svijeta neto su kupile 289 tona zlata — što je najveća ikad izmjerena vrijednost za Q2 prema World Gold Councilu. Cijena zlata u listopadu 2026.: 4.225 američkih dolara po unci.
Logika iza toga nije spekulativna. Zlato se ne može zamrznuti sankcijama, nema drugu ugovornu stranu i nije vezano uz bonitet države. U svijetu u kojem vojni sukobi koriste valute kao oružje (zamrznute devizne rezerve, isključenja iz SWIFT-a), fizičko zlato nudi strukturnu zaštitu.
| Indikator | Vrijednost | Izvor |
|---|---|---|
| Globalni vojni izdaci 2025. | 2.887 mlrd. USD (2,9 bilijuna) | SIPRI 2025 |
| Godine rasta zaredom | jedanaest godina | SIPRI |
| 5 % = teoretski proračun za glad u svijetu | oko 144 milijarde USD | Procjena UN World Food Programmea |
| Kupnja zlata središnjih banaka Q2 2026 | 289 tona neto | World Gold Council |
| Cijena zlata listopad 2026 | 4.225 USD po unci | spar.gold tržišni podaci |
Geopolitička nestabilnost i rastući vojni izdaci nisu iznimka — oni su strukturna obilježja trenutnog sustava. Tko želi dugoročno zaštititi imovinu, treba pozicije na koje ovo strukturno obilježje ne utječe negativno. Zlato ispunjava ovaj uvjet: profitira od geopolitičke nesigurnosti, pozitivno reagira na širenje novčane mase i ne može se obezvrijediti vojnim ili političkim mjerama.
Vojni proračuni ne prate samo akutne sukobe. Modernizacija tehnologije, geopolitičko repozicioniranje i industrijsko-politički interesi potiču izdatke i izvan aktivnih ratova. SIPRI dokumentira gotovo neprekidan porast od 2015. godine — neovisno o trenutnom broju sukoba.
U drugom tromjesečju 2026. središnje banke neto su kupile 289 tona zlata — rekord za drugo tromjesečje. Za cijelu prvu polovicu 2026. kupnje iznose ukupno oko 345 tona neto. Poljska i Kina predvode listu najvećih kupaca.
Fizički uskladišteno zlato u vlastitoj zemlji nije dostupno putem isključenja iz SWIFT-a ili mjera zamrzavanja drugih država. U 2022. godini zamrznute su ruske devizne rezerve u vrijednosti od oko 300 milijardi američkih dolara — ali ne i zlato u ruskom posjedu na ruskom teritoriju. To je od tada važan presedan za strategije središnjih banaka diljem svijeta.
Više o kupnjama središnjih banaka kao zaštiti od geopolitike: Središnje banke kupuju zlato — rekord Q2 2026.
Pravna napomena: Ovaj članak služi isključivo u informativne svrhe i ne predstavlja investicijsko savjetovanje. Svi podaci su bez jamstva. Ulaganja u plemenite metale i vrijednosne papire povezana su s rizicima. Molimo konzultirajte se s neovisnim financijskim savjetnikom prije donošenja investicijskih odluka.
