Prinosi u SAD-u na 25-godišnjem vrhuncu: Zašto zlato odolijeva na 4.194 USD
4. listopada 2026.
Prinosi na 30-godišnje američke državne obveznice porasli su šesti put zaredom, dosegnuvši najvišu razinu u više od dva desetljeća — od 2002. godine. To je okruženje u kojem zlato obično pada. Umjesto toga: cijena zlata iznosi 4.194,48 USD po unci, prethodnog je dana dobila 1,6 posto i drži svoj smjer. Ova otpornost zahtijeva objašnjenje — i za investitore predstavlja uistinu zanimljiv signal.
Kada prinos na 30-godišnje američke državne obveznice raste šest trgovinskih dana zaredom i pritom dosegne najvišu razinu od 2002. godine, tržište obveznica šalje jasnu poruku: investitori traže veću kompenzaciju za posuđivanje novca američkoj državi na trideset godina. To se događa iz dva razloga.
Prvo: inflacijska očekivanja. Brent nafta trguje se po cijeni od 102,70 USD po barelu — što je porast od oko 70 posto od početka godine. Energija pokreće inflaciju, a trajno visoka energetska inflacija navodi investitore u obveznice da zahtijevaju veće prinose kako bi nadoknadili gubitak kupovne moći. Drugo: očekivanja kamatnih stopa. Fed je tek sredinom listopada proveo svoje prvo povećanje kamatnih stopa od 2023. godine. Tržište uračunava mogućnost daljnjih povećanja — što pritišće cijene dugoročnih obveznica i podiže njihove prinose.
Prema konvencionalnoj tržišnoj logici, zlato bi u ovom okruženju trebalo padati: rastući prinosi povećavaju oportunitetni trošak zlata koje ne nosi kamatu. Međutim, zlato je rujan završilo s padom od oko šest posto, ali se potom oporavilo. Tri čimbenika objašnjavaju trenutnu stabilnost:
Brent nafta na 102,70 USD dvosjekli je mač za zlato. S jedne strane, visoka cijena nafte potiče inflaciju — što dugoročno povećava potrebu za zaštitom kupovne moći i podupire zlato. S druge strane, povećava pritisak na Fed da podigne kamatne stope — što kratkoročno pritišće zlato.
Zanimljivo: u trenutnom tržišnom okruženju čini se da efekt zaštite od inflacije (pozitivan za zlato) djeluje snažnije od efekta povećanja kamatnih stopa (negativan za zlato). To je jedan od razloga zašto se zlato ne urušava unatoč rastu prinosa.
To bi se moglo promijeniti čim saudijsko povećanje isporuka značajno snizi cijenu nafte — tada bi popustio i inflacijski pritisak, a s njim i jedan od najvažnijih stupova potpore zlatu.
Dva su podatka kratkoročno u fokusu: izvješće o tržištu rada u SAD-u i podaci o PCE inflaciji (osobna potrošnja). Snažno tržište rada učinilo bi daljnja povećanja kamatnih stopa vjerojatnijima — što je negativno za zlato. Slabi podaci o zaposlenosti mogli bi smanjiti pritisak na Fed i dati poticaj zlatu.
Srednjoročno, šira slika ostaje optimistična (bullish) za zlato: globalni državni dug na rekordnim razinama, strukturna inflacija uzrokovana energijom i AI infrastrukturom, te stalne geopolitičke napetosti. Kratkoročno, borba između očekivanja povećanja kamatnih stopa i krizne premije ostaje otvorena.
O prognozi cijene zlata banaka: Prognoza cijene zlata banaka: Zašto su stručnjaci uvjereni unatoč korekciji. O povezanosti nafte, Irana i zlata: Cijena zlata i sukob u Iranu: Kada nafta raste, a zlato ipak pada.
Kada Fed podiže kratkoročne referentne kamatne stope, najprije izravno rastu prinosi na kratkoročne obveznice. Dugoročni prinosi (desetogodišnji, 30-godišnji) reagiraju složenije: rastu ako tržište očekuje da će inflacija dugoročno ostati visoka ili da će uslijediti daljnja povećanja kamatnih stopa. Šesti uzastopni porast 30-godišnjeg prinosa pokazuje da tržište uračunava strukturno više kamatne stope u budućnosti.
Vrlo visoki prinosi na obveznice povećavaju pritisak na zlato koje ne nosi kamatu — jer investitori sada mogu ostvariti veći prinos putem državnih obveznica. Činjenica da zlato ipak odolijeva znak je da drugi čimbenici (inflacija, geopolitika, potražnja središnjih banaka) više nego kompenziraju učinak prinosa. Povijesno gledano, pritisak na zlato prestaje čim prinosi na obveznice dosegnu svoj vrhunac — što tada često označava početak sljedećeg uzleta (rally) zlata.
Uz cijenu zlata od 4.194,48 USD i tečaj EUR/USD od oko 1,10, to odgovara cijeni zlata u eurima od oko 3.813 EUR po unci — što je izravan izračun tečaja i cijene. Oscilacije u tečaju mogu svakodnevno promijeniti cijenu u eurima za jedan do dva posto, čak i ako se cijena u dolarima ne pomakne.
Najočitija povijesna paralela je okruženje financijske krize: prinosi na američke obveznice bili su povišeni, ali je zlato ipak poraslo s oko šest stotina na gotovo dvije tisuće USD — jer su rizici financijske krize i strah od inflacije djelovali snažnije od efekta kamatnih stopa. Hoće li trenutna situacija razviti sličnu dinamiku, ovisi o tome koliko će dugo trajati geopolitičke napetosti i inflacijski pritisak.
Ovaj članak služi isključivo u informativne svrhe i ne predstavlja investicijsko savjetovanje. Ulaganja u plemenite metale povezana su s rizicima. Molimo vas da se pri donošenju investicijskih odluka posavjetujete s neovisnim financijskim savjetnikom.