Cijena zlata i sukob u Iranu: Kada nafta raste, a zlato unatoč tome pada
4. listopada 2026.
Cijena zlata i sukob u Iranu — kada zlato pada, a nafta raste, zapravo bi se trebalo dogoditi suprotno — no u rujnu 2026. dogodilo se upravo to. Dok sukob u Iranu potiče cijenu nafte i povećava inflacijska očekivanja, zlato nastavlja padati. Razlog: Rastuće cijene nafte povećavaju inflacijska očekivanja, Fed reagira povećanjem kamatnih stopa — a više kamatne stope opterećuju zlato jače nego što ga kriza podupire. Strukturna promjena u klasičnom narativu o kriznom metalu.
Zlato se stoljećima smatra klasičnim kriznim metalom. U geopolitičkim napetostima, ratovima i ekonomskoj neizvjesnosti raste potražnja za zlatom kao sigurnim utočištem. No u rujnu 2026. pokazuje se drugačija slika: sukob u Iranu eskalira, napadi između SAD-a i Irana značajno podižu cijenu nafte. Zlato unatoč tome pada — na sedmotjedni minimum od 4.110 do 4.157 USD po finoj unci.
Istovremeno je srebro prošlog tjedna palo za gotovo 5 posto. DAX je izgubio na vrijednosti, dolar je ojačao. Ulagači koji su se oslonili na zlato kao zaštitu od krize doživljavaju razočaranje — barem kratkoročno. Što se dogodilo?
Uzročnost je složena, ali razumljiva. Rastuća cijena nafte povećava troškove energije u cijelom gospodarstvu. To potiče inflaciju. Viša inflacija prisiljava Fed da dodatno podigne kamatne stope — kako bi osigurao stabilnost cijena. A više kamatne stope opterećuju zlato jer povećavaju prednost oportunitetnih troškova obveznica u odnosu na zlato.
| Događaj | Izravan učinak | Učinak na zlato |
|---|---|---|
| Eskalacija sukoba u Iranu | Cijena nafte raste | Isprva neutralno do blago pozitivno |
| Cijena nafte raste | Inflacija raste | Povećana potreba za zaštitom od inflacije — ali… |
| Inflacija raste | Fed podiže kamatne stope | Negativno: viši oportunitetni troškovi |
| Kamatne stope rastu | Prinosi na obveznice rastu | Negativno: odljev kapitala iz zlata |
| Dolar jača | Zlato postaje skuplje u drugim valutama | Negativno: manja globalna potražnja |
Klasični narativ o kriznom metalu dobro funkcionira kada krize znače izravne valutne ili sistemske rizike — poput državnih bankrota, bankarskih kriza ili devalvacija valuta. Manje dobro funkcionira kada kriza djeluje prvenstveno kroz kanal inflacije i kamatnih stopa.
U trenutnom okruženju upravo je to slučaj: SAD podiže kamatne stope na 3,75 do 4,00 posto. Državne obveznice nude prinos od 5 posto. U tim okolnostima, odricanje od kamata pri držanju zlata vrlo je stvarno — i kratkoročno nadmašuje krizni bonus. To ne znači da je zlato izgubilo svoju zaštitnu funkciju — to znači da ta funkcija dolazi do izražaja u drugim scenarijima.
Zlato kao krizni metal djeluje posebno snažno kada su ispunjeni sljedeći uvjeti: kamatne stope su niske ili padaju, dolar je slab, bankarski ili valutni sustav je pod pritiskom. U tim scenarijima zlato značajno nadmašuje obveznice kao sigurno utočište. Prema World Gold Council, geopolitički rizici su trajno među tri glavna razloga za ulaganje u zlato — ali u kombinaciji s rastućim realnim kamatnim stopama, kratkoročno gube svoj dominantni učinak. Više o mehanici cijene zlata u Spargold rječniku.
Kada trenutni ciklus povećanja kamatnih stopa završi, ovi će se uvjeti vratiti. Za dugoročne ulagače u zlato to znači: trenutna slabost nije signal za izlazak, već poznati ciklički obrazac. Uz Spargold se fizičko zlato može kupiti povoljno i sigurno — više članaka na Spargold blogu.
Naftna kriza iz 1970-ih najbolji je protuprimjer: i tada su nafta i inflacija rasle istovremeno — a zlato je skočilo za više od 2.000 posto. Razlika: tada nije bilo ciklusa povećanja kamatnih stopa kao protuteže. Fed pod vodstvom Arthura Burnsa dopustio je inflaciji da raste umjesto da se bori protiv nje. Realne kamatne stope bile su negativne. Zlato je profitiralo jer je bilo jedino sredstvo protiv gubitka kupovne moći.
Danas je polazna točka drugačija. Šef Feda Warsh više je puta izjavio da je prioritet Feda stabilnost cijena. Kamatne stope će se povećavati sve dok inflacija ne padne na 2 posto. To obveznice čini privlačnijima od zlata — sve dok traje ciklus povećanja kamatnih stopa. Povijesno gledano, takve faze traju jednu do dvije godine. Nakon toga obično slijedi snažan oporavak zlata kada Fed promijeni smjer.
Za privatnog ulagača to znači: tko kupuje zlato kao kratkoročnu zaštitu od krize, mogao bi se razočarati ako kriza djeluje putem nafte i kamatnih stopa. Tko drži zlato kao dugoročnu zaštitu kupovne moći tijekom 10 do 20 godina, kratkoročne faze slabosti procjenjuje drugačije — kao priliku za kupnju, a ne kao signal upozorenja.
Zlato ne raste automatski u svakoj krizi. Ako kriza djeluje putem inflacije i kamatnih stopa (kao kod iranskog naftnog šoka), učinci kamatnih stopa nadmašuju krizni bonus. Zlato posebno snažno reagira kod izravnih valutnih ili sistemskih rizika.
Srebro je više industrijski uvjetovano nego zlato. U ekonomskoj neizvjesnosti pada industrijska potražnja — to zasjenjuje krizni bonus. Srebro je u rujnu 2026. palo za gotovo 5 posto jer su strahovi od recesije opteretili industrijsku potražnju.
Dugoročno da — tijekom desetljeća zlato je bolje očuvalo kupovnu moć od papirnatih valuta. Kratkoročno ovisi o vrsti krize: valutne krize i sistemski rizici pouzdano potiču zlato. Ciklusi povećanja kamatnih stopa privremeno ga opterećuju.
Ovaj članak ne predstavlja investicijsko savjetovanje. Ulaganja u plemenite metale povezana su s rizicima.