Paradoks kamatnih stopa: Prinosi na obveznice na najvišoj razini u 19 godina — što to znači za cijenu zlata
17. listopada 2026.
Američke državne obveznice s dospijećem od 30 godina u listopadu 2026. povremeno su imale prinos od 5,614 posto — najviša razina u posljednjih 19 godina. Cijena zlata pala je na najnižu razinu u dva mjeseca od 4.093 USD, ali se oporavila na oko 4.100 do 4.122 USD. Uobičajeno visoki prinosi na obveznice trajno pritišću cijenu zlata. Ovaj put je nešto drugačije.
Klasična logika glasi: ako prinosi na obveznice rastu, zlato postaje neprivlačno — ono ne isplaćuje kamate, dok američke državne obveznice odjednom donose više od pet posto. Ipak, cijena zlata se drži. Ovaj paradoks ima strukturni razlog.
Zlato ne isplaćuje ni kamate ni dividende. Kada prinos na 30-godišnje američke državne obveznice poraste na 5,31 posto — a na tom putu 9. listopada dosegne najvišu razinu u 19 godina od 5,614 posto — zlato gubi na atraktivnosti u izravnoj usporedbi. Investitori mogu sigurno ulagati u državne obveznice i ostvarivati prinos od pet posto godišnje. Zašto držati zlato?
Tome se pridodaje i efekt dolara: visoki američki prinosi privlače međunarodni kapital, dolar jača. Snažan dolar dodatno pritišće cijenu zlata iskazanu u dolarima jer zlato postaje skuplje za kupce u drugim valutama. Dana 14. listopada cijena zlata pala je na najnižu razinu u dva mjeseca od 4.093 USD — što predstavlja pad od oko 11 posto u odnosu na povijesno najvišu razinu od 4.649 USD u kolovozu.
Odgovor ne leži u tehnici kamatnih stopa, već u pitanju zašto su prinosi uopće tako visoki. Obično prinosi rastu jer gospodarstvo cvjeta, a Fed pooštrava monetarnu politiku. U takvom okruženju zlato bi doista bilo pod pritiskom.
No, 30-godišnji prinos od 5,52 posto 14. listopada signalizira nešto drugo: investitori zahtijevaju višu premiju jer su zabrinuti za održivost američkog državnog duga. SAD ima dug veći od 40 bilijuna USD. Teret kamata na postojeći dug nastavlja rasti sa svakim povećanjem prinosa. Dio porasta prinosa stoga nije signal povjerenja u američko gospodarstvo — to je signal nepovjerenja prema američkom proračunu.
Upravo u takvom okruženju zlato funkcionira kao zaštita. Ne protiv inflacije u klasičnom smislu, već protiv strukturnog gubitka povjerenja u državne dužnike. To objašnjava zašto se zlato ne urušava unatoč najvišim prinosima u 19 godina.
Fed zasjeda 27. i 28. listopada 2026. — odluka o kamatnim stopama bit će donesena 28. listopada. Očekivanja tržišta su jasna: pauza u kamatnim stopama u listopadu. Vjerojatnost povećanja u prosincu, prema tržišnim cijenama, iznosi oko 80 posto.
Za cijenu zlata to je dvosjekli signal. Potvrđena pauza kratkoročno bi smanjila pritisak na zlato i mogla bi pokrenuti oporavak s 4.100 USD prema ranijim vrhuncima. S druge strane, iznenađujuće „jastrebov“ (hawkish) ton dodatno bi potaknuo prinose — i ponovno testirao zlato.
Strukturni izgledi ostaju pozitivni: dok god američki državni dug od 40 bilijuna USD raste, a Kina smanjuje svoje dolarske rezerve i akumulira zlato, strukturna baza potražnje za zlatom ostaje netaknuta.
Više o povezanosti duga i cijene zlata: Američka dužnička zamka — kako rekordni dugovi pokreću cijenu zlata.
Zato što porast prinosa ne proizlazi iz gospodarske snage, već iz straha od duga. Kada investitori zahtijevaju više premije za američke državne obveznice jer sumnjaju u održivost državnog duga, to nije okruženje u kojem državne obveznice istiskuju zlato. Zlato dobiva na atraktivnosti upravo onda kada se sama alternativa — državna obveznica — dovede u pitanje.
To ovisi o vremenskom horizontu. Kratkoročno, sastanak Fed-a 28. listopada sljedeći je katalizator: „jastrebov“ ton mogao bi ponovno stvoriti pritisak. Srednjoročno, strukturni pokretači — državni dug, potražnja središnjih banaka, dedolarizacija — ostaju netaknuti. Oni koji drže zlato kao dugoročnu rezervu, u padu od 11 posto s povijesno najviše razine vide prije normalizaciju nego promjenu trenda.
Pomogle bi tri razvojne situacije: Prvo, jasan signal Fed-a da je dosegnut vrhunac kamatnih stopa. Drugo, stabilizacija ili pad 30-godišnjih prinosa s trenutnih preko 5,31 posto. Treće — a to je strukturni čimbenik — kontinuirana potražnja središnjih banaka i institucionalnih investitora koji padove koriste kao priliku za kupnju.
Pravna napomena: Ovaj članak služi isključivo u informativne svrhe i ne predstavlja investicijsko savjetovanje. Svi podaci su bez jamstva. Molimo konzultirajte se s neovisnim financijskim savjetnikom prije donošenja investicijskih odluka.
