Rupa u njemačkom proračunu raste: Procjena poreznih prihoda šokira – Je li vaša imovina još uvijek sigurna?
8. svibnja 2026.
Najnovije brojke iz Ozeaneuma u Stralsundu zvuče poput ekonomskog posmrtnog zvona: Radna skupina za procjenu poreza predviđa čak 87,5 milijardi eura manje prihoda za saveznu državu, savezne pokrajine i općine u sljedećih pet godina. Ministar financija Klingbeil suočava se s ruševinama, dok njemačko gospodarstvo ostaje zarobljeno u stisku šokova cijena energije i geopolitičkih previranja.
Nalazimo se usred toksične mješavine. Dok se porezni prihodi urušavaju, njemački mirovinski sustav ide prema kolapsu. Generacija „baby boomera“ masovno napušta tržište rada. To znači: manje uplatitelja, više primatelja.
Kako bi popunila rupe u proračunu, politika već planira „poreze na grijeh“ na duhan i alkohol. No to neće biti dovoljno. Očekuje se da će proračunska rupa do 2030. narasti na golemih 60 milijardi eura godišnje. Posljedica? Veće zaduživanje, rastuće kamate i puzajuće razvlaštenje putem inflacije.
Mnogi se građani pitaju na što se zapravo troši njihov teško zarađeni novac dok se infrastruktura raspada. Sljedeća tablica prikazuje golema opterećenja saveznog proračuna i mračnu prognozu za nadolazeće godine.
| Stavka rashoda (mlrd. €) | 2025 | 2026 | 2027 (P) | 2028 (P) | 2029 (P) | 2030 (P) |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Mirovina (savezna subvencija) | 127,4 | 134,5 | 142,0 | 151,0 | 162,0 | 175,0 |
| Obrana (ukupno) | 86,5 | 108,0 | 105,8 | 135,0* | 152,8 | 180,0 |
| Kamate na dugove | 38,0 | 42,0 | 52,0 | 61,0 | 66,5 | 78,7** |
| Bürgergeld | 41,5 | 43,0 | 45,5 | 47,0 | 49,0 | 51,0 |
| Doprinos EU-u | 32,0 | 33,5 | 35,0 | 37,0 | 39,0 | 42,0 |
(P) = Procjena temeljena na prognozama na osnovi trenutačnih ključnih podataka i izvješća Saveznog revizorskog suda[cite: 1, 2].
* 2028: Kraj posebnog fonda za Bundeswehr – masovno opterećenje osnovnog proračuna.
** 2030: Kritična granica kamatnog opterećenja prema IW Köln doseže gotovo 80 mlrd. €[cite: 1, 2].
U vremenima prijeteće silazne spirale, povjerenje u papirnate valute je rizično. Ako država mora tiskati ili posuđivati sve više novca kako bi servisirala mirovinski sustav i kamate, visoka inflacija je logična posljedica.
Plemeniti metali kao sidro spasa: Zlato i srebro su kroz tisućljeća dokazali da čuvaju kupovnu moć. Oni su jedina valuta koja se ne može obezvrijediti vladinim odlukama.
Zamka nekretnina: Nekretnine su vezane uz lokaciju i stoga su laka meta za posebne državne namete (Lastenausgleich). Tko uz to razmišlja o napuštanju zemlje, uviđa da nekretnina može biti teret oko vrata. Mobilnost je vrjednija nego ikad.
Procjena poreznih prihoda za 2026. je poziv na buđenje. Tko se oslanja na državni mirovinski sustav ili stabilnost eura, postupa nemarno. Vrijeme je za prelazak u čvrstu imovinu koja je fizički dostupna i svjetski priznata.