

Kratak zaključak: Goldman Sachs prognoza cijene zlata 2026.: Američka investicijska banka ostaje pri svom godišnjem cilju od 4.900 USD/oz — unatoč iznenađujućem povećanju kamatnih stopa Feda u rujnu. Središnje banke i dalje kupuju oko 70 tona zlata mjesečno, prinos na 10-godišnje američke državne obveznice iznosi blizu 5,20 % i kratkoročno vrši pritisak na cijenu. Srednjoročno do dugoročno, Goldman Sachs i druge kuće vide zlato u strukturnom uzlaznom trendu. Stanje: 28.09.2026.
Goldman Sachs ostaje pri svom cilju cijene zlata od 4.900 američkih dolara po finoj unci za kraj 2026. godine — i to unatoč turbulentnom rujnu. Dana 20. rujna 2026., američka središnja banka Federal Reserve iznenađujuće je povećala ključnu kamatnu stopu za 25 baznih bodova na 3,75 do 4,00 posto. Bilo je to prvo povećanje kamatnih stopa od 2023. — i ono je kratkoročno poslalo cijenu zlata na oko 4.200 USD/oz. Analitičari sirovina Lina Thomas i Daan Struyven iz Goldman Sachsa ipak su potvrdili: strukturni uzlaznom trend za zlato ostaje netaknut.
Povijest ciljane cijene zlata Goldman Sachsa za 2026. godinu je priča o usponima i padovima: u siječnju 2026. kuća je podigla svoju prognozu s 4.900 na 5.400 USD — obrazlažući to ubrzanom kupnjom središnjih banaka i očekivanim zaokretom kamatnih stopa Feda. U lipnju 2026. Goldman Sachs je revidirao cilj natrag na 4.900 USD, nakon što je porasla vjerojatnost novih povećanja kamatnih stopa Feda. Sada, nakon stvarnog povećanja kamatnih stopa u rujnu, kuća ostaje pri 4.900 USD — jasan signal da se dugoročni pokretači vrednuju više od kratkoročnih kamatnih rizika.
1. Središnje banke kupuju neumorno: Središnji argument Goldman Sachsa je kontinuirano visoka potražnja središnjih banaka diljem svijeta. Procjenjuje se da središnje banke mjesečno kupuju 70 tona zlata — Kina, Turska, Poljska i druge zemlje u razvoju sustavno diverzificiraju svoje devizne rezerve dalje od američkog dolara. Prema World Gold Councilu, samo u 2025. godini kupljeno je preko 1.000 tona neto. Ovaj trend je strukturan i neovisan o kratkoročnim odlukama Feda o kamatnim stopama.
2. Geopolitika i dedolarizacija: U multipolarnom svijetu s rastućim geopolitičkim napetostima — sukob na Bliskom istoku, Ukrajina, rivalstvo SAD-a i Kine — raste potražnja za ultimativnim sigurnim utočištem. Zlato ne ovisi o jednom izdavatelju, ne može se zamrznuti ili sankcionirati i nema drugu ugovornu stranu. To ga čini preferiranom imovinom za državne aktere koji žele smanjiti svoju ovisnost o dolaru.
3. Potražnja ulagača za zaštitom (hedging): Goldman Sachs u svojoj analizi ukazuje na još jedan element: ulagači koji koriste derivate zlata za zaštitu od portfeljnih rizika mogli bi potaknuti cijenu iznad godišnjeg cilja. Rastuća neizvjesnost oko smjera Feda čini takve zaštite privlačnijima — što stvara dodatni pritisak na kupnju.
Povećanje kamatnih stopa Feda na 3,75 do 4,00 posto 20. rujna 2026. kratkoročno je stavilo tržišta zlata pod pritisak. Rastuće kamatne stope povećavaju oportunitetni trošak držanja zlata — jer zlato ne isplaćuje kamate ili dividende. Prinos na 10-godišnje američke državne obveznice trenutno je blizu 5,20 posto, dok je 30-godišnja obveznica dosegla najvišu razinu u 22 godine. Takvi prinosi čine ulaganja s fiksnim prihodom kratkoročno privlačnijima od žutog metala.
Dennoch: Povijesno gledano, zlato je ostvarivalo dugoročne dobitke čak i u fazama rasta kamatnih stopa, kada je inflacija ostajala visoka ili su dominirali geopolitički rizici. Goldman Sachs naglašava da je tržište već uračunalo još jedan kamatni korak — a potencijal rasta u slučaju pauze Feda bio bi znatan.
| Banka | Ciljana cijena zlata 2026. | Obrazloženje |
|---|---|---|
| Goldman Sachs | 4.900 USD/oz | Kupnja središnjih banaka, dedolarizacija |
| J.P. Morgan | do 6.000 USD/oz | Strukturno tržište bikova, geopolitička premija |
| HSBC | 5.000 USD/oz | Potražnja institucionalnih ulagača |
| Bank of America | 5.000 USD/oz | Slabost dolara, fiskalni deficiti |
Konzensus velikih investicijskih banaka pokazuje: svi očekuju zlato iznad trenutne razine od oko 4.149 USD/oz — raspon se kreće od 4.900 USD (Goldman Sachs) do 6.000 USD (J.P. Morgan). To je vrijedno pažnje jer su analitičari rijetko tako jednoglasno optimistični (bullish) u pogledu neke sirovine.
Zlato se 28. rujna 2026. trguje po cijeni od oko 4.149 američkih dolara po unci — nakon pada uslijed odluke Feda. U usporedbi s početkom godine, to i dalje predstavlja porast od oko 8 posto. Prije dvije godine, u jesen 2024., zlato je bilo na oko 2.600 USD/oz — povećanje vrijednosti u posljednje dvije godine iznosi dakle oko 60 posto. Više o dugoročnom razvoju vrijednosti zlata u Spargold rječniku.
Kratkoročna slabost uzrokovana šokom Feda prema mišljenju mnogih analitičara je prilika za kupnju: strukturni pokretači poput kupnje središnjih banaka, dedolarizacije i geopolitičkih neizvjesnosti i dalje su netaknuti. Goldman Sachs upravo ovdje vidi potencijal — s 4.149 na 4.900 USD to bi bilo još oko 18 posto.
Goldman Sachs prognoza cijene zlata za 2026. iznosi 4.900 USD/oz — cilj koji banka potvrđuje unatoč povećanju kamatnih stopa Feda i rastućim prinosima na trezorske zapise. Pokretači su strukturni: središnje banke mjesečno kupuju desetke tona, geopolitičke napetosti ostaju visoke, a diverzifikacija dalje od američkog dolara se nastavlja. Faze kratkoročnog pritiska na kamatne stope s povijesnog su stajališta često prilike za ulazak za dugoročno orijentirane ulagače. Tko sada štedi u fizičkom zlatu, ulazi po cijeni koju Goldman Sachs dugoročno smatra razinom za kupnju. Više informacija na Spargold blogu.
Spremni za ulaganje u fizičko zlato? Uz Spargold štedite u pravom zlatu već od malih iznosa — sigurno, jednostavno, transparentno. Preuzmite aplikaciju.
Goldman Sachs ostaje pri svom godišnjem cilju od 4.900 američkih dolara po finoj unci za kraj 2026. Cilj je u lipnju 2026. smanjen s 5.400 na 4.900 USD, nakon što je porasla vjerojatnost novih povećanja kamatnih stopa Feda.
Goldman Sachs je smanjio svoj cilj s 5.400 na 4.900 USD jer je Federal Reserve iznenađujuće signalizirao povećanje kamatnih stopa. Više kamatne stope povećavaju oportunitetne troškove držanja zlata, jer ulaganja s fiksnim prihodom postaju privlačnija.
Procjenjuje se oko 70 tona mjesečno — prema analizama Goldman Sachsa i World Gold Councila. U 2025. godini središnje banke diljem svijeta kupile su preko 1.000 tona neto, prvenstveno iz Kine, Turske i Poljske.
Kratkoročno da — rastuće kamatne stope povećavaju oportunitetne troškove. Dugoročno su se kupnja središnjih banaka, geopolitika i dedolarizacija pokazali kao jači pokretači. Goldman Sachs potvrđuje cilj od 4.900 USD unatoč povećanju kamatnih stopa.
Svi podaci o cijenama odnose se na stanje od 28.09.2026. Ovaj članak služi isključivo u informativne svrhe i ne predstavlja savjetovanje o ulaganju. Ulaganja u plemenite metale povezana su s rizicima.