Fed i državne obveznice: Zašto je zlato pod pritiskom — i što sada vrijedi
28. rujna 2026.
Kratki zaključak: Fed i državne obveznice pod pritiskom: Federalne rezerve su 20. rujna 2026. povećale ključnu kamatnu stopu za 25 baznih bodova na 3,75 do 4,00 posto — prvo povećanje kamatnih stopa od 2023. godine. Desetogodišnja američka državna obveznica od tada ima prinos blizu 5,20 posto, dok je tridesetogodišnja obveznica dosegla najvišu razinu u posljednje 22 godine. Zlato se pritom kratkoročno našlo pod pritiskom: minus 3 posto na oko 4.150 USD/oz — no dugoročni pokretači poput kupnji središnjih banaka i dedolarizacije ostaju netaknuti. Stanje: 28.09.2026.
Desetljećima se odnos između kamatnih stopa i zlata smatra jednom od najpouzdanijih korelacija u svijetu financija: ako kamatne stope rastu, cijena zlata obično pada — i obrnuto. No, zašto je to tako? I što nedavna odluka Fed-a konkretno znači za investitore u zlato?
Zlato ne isplaćuje kamate ni dividende. Tko drži zlato, odriče se tekućih prihoda koje bi mogao ostvariti s državnim obveznicama ili oročenom štednjom. Ekonomisti to nazivaju „oportunitetnim troškom“ držanja zlata. Ako kamatne stope rastu, taj propušteni prinos raste — i zlato postaje relativno manje atraktivno. To načelo objašnjava zašto je zlato na Fed-ovo povećanje kamatnih stopa u rujnu 2026. reagiralo padom.
Dana 20. rujna 2026., Federal Open Market Committee (FOMC) jednoglasno je povećao američku ključnu kamatnu stopu za 25 baznih bodova na 3,75 do 4,00 posto. Bilo je to prvo povećanje kamatnih stopa od 2023. godine — i iznenadilo je mnoge sudionike na tržištu koji su se kladili na pauzu Fed-a. Predsjednik Fed-a Jerome Powell opravdao je ovaj korak inflacijom koja je uporno iznad cilja od 2 posto i kontinuirano robusnim tržištem rada.
Neposredne posljedice: Američki dolar je ojačao, desetogodišnja američka državna obveznica popela se na prinos blizu 5,20 posto — najvišu razinu u godinama. Tridesetogodišnja obveznica čak je dosegla najvišu razinu u 22 godine. Zlato je palo za oko 3 posto na približno 4.150 USD/oz. Dionice su oslabile: Dow Jones je izgubio 2,2 posto, S&P 500 1,5 posto, a Nasdaq 1,7 posto.
| Rok dospijeća | Prinos rujan 2026. | Povijesni kontekst |
|---|---|---|
| 2-godišnja obveznica | ca. 4,80 % | Najviša razina od 2006. |
| 10-godišnja obveznica | ca. 5,20 % | Najviša razina od 2007. |
| 30-godišnja obveznica | ca. 5,40 % | Najviša razina u 22 godine |
Ovi prinosi čine američke državne obveznice kratkoročno najatraktivnijom alternativom s fiksnim prinosom u posljednjim desetljećima. Desetogodišnja obveznica s prinosom od 5,20 posto snažan je konkurent zlatu — barem s čisto numeričkog stajališta. Dugoročno se profili rizika fundamentalno razlikuju: državne obveznice nose rizike inflacije i neplaćanja, dok je zlato realna imovina bez rizika druge ugovorne strane.
Povijest pokazuje: u fazama rastućih nominalnih kamatnih stopa, zlato je dugoročno raslo kada su realne kamatne stope (nominalna kamata minus inflacija) ostajale niske ili negativne. Ako je inflacija uporno visoka, zlato može nadmašiti tržište unatoč rastućim nominalnim prinosima. Još jedan faktor: državne obveznice nude nominalnu sigurnost, ali ne štite od obezvrjeđivanja same valute — što je srž argumenta za zlato u svijetu s rekordno visokim državnim dugovima.
Prema Goldman Sachsu, strukturni pokretač za zlato nije Fed, već središnje banke zemalja u razvoju: one mjesečno kupuju oko 70 tona i tako sustavno grade rezerve neovisne o dolaru. Ovaj trend je osjetljiv na kamatne stope — ali ne dovoljno da bi ga zaustavila jedna odluka Fed-a.
| Kriterij | Zlato | Američka državna obveznica (10 g.) |
|---|---|---|
| Tekući prinos | 0 % | ca. 5,20 % |
| Zaštita od inflacije | visoka (realna imovina) | niska (nominalna isplata) |
| Valutni rizik | nema (globalno) | Izloženost USD-u |
| Rizik druge ugovorne strane | nema | Rizik izdavatelja (SAD) |
| Potencijal rasta 2026. | +18 % (Goldman cilj 4.900 USD) | 0 % kod držanja do dospijeća |
Kratkoročno ostaje pritisak zbog visokih kamatnih stopa i mogućnosti daljnjih koraka Fed-a. Fed-Hardlineri su nakon rujanskog povećanja povećali vjerojatnost još jednog kamatnog koraka do kraja godine — što bi moglo privremeno držati cijenu zlata pod pritiskom. Tko zlato promatra kao čistu kratkoročnu trgovinu, mora to uzeti u obzir.
Tko zlato shvaća kao dugoročno sredstvo očuvanja vrijednosti — kao što to čine središnje banke — vidi to drugačije: pad na 4.150 USD, uz godišnji cilj Goldman Sachsa od 4.900 USD, povoljnija je prilika za ulazak nego kupnja na povijesno najvišim razinama. Spargold vodič o zlatu kao spremištu vrijednosti objašnjava osnovna načela za dugoročno orijentirane investitore.
Povećanje kamatnih stopa Fed-a i rastući prinosi državnih obveznica kratkoročno stavljaju zlato pod pritisak — to je ekonomski razumljivo i povijesno dokazano. Dugoročno su se strukturni pokretači za zlato pokazali otpornijima od faza kamatnih stopa: kupnje središnjih banaka, dedolarizacija, geopolitika i zaštita od inflacije djeluju neovisno o smjeru Fed-a. Goldman Sachs vidi 4.900 USD/oz kao godišnji cilj. Za dugoročno orijentirane investitore takvi padovi povijesno gledano nude prilike za ulazak. Više članaka na Spargold blogu.
Spremni redovito investirati u fizičko zlato? Uz Spargold štedite automatski — neovisno o trenutnoj razini kamatnih stopa. Preuzmite aplikaciju.
Rastuće kamatne stope povećavaju oportunitetne troškove držanja zlata: državne obveznice i oročena štednja donose veći prinos. Zlato ne plaća kamate, čime postaje relativno manje atraktivno — i cijena kratkoročno pada. Učinak se preokreće kada realne kamatne stope (nakon inflacije) ponovno padnu.
Desetogodišnja američka državna obveznica trenutno ima prinos blizu 5,20 posto (stanje: 28.09.2026.) — najviša razina od 2007. godine. Tridesetogodišnja obveznica dosegla je najvišu razinu u 22 godine od oko 5,40 posto.
To ovisi o horizontu ulaganja i cilju. Državne obveznice nude 5,20 posto nominalnog prinosa — dobro za investitore usmjerene na sigurnost i kratki rok. Zlato nudi zaštitu od inflacije, nema rizika druge ugovorne strane i strukturni uzlazni trend prema Goldman Sachsu. Moguća je kombinacija obiju klasa imovine.
Pauza Fed-a, pad inflacijskih očekivanja ili novi geopolitički rizici mogli bi ponovno potaknuti rast cijene zlata. Goldman Sachs vidi godišnji cilj na 4.900 USD/oz — oko 18 posto iznad trenutne razine.
Svi podaci odnose se na stanje od 28.09.2026. Ovaj članak služi isključivo u informativne svrhe i ne predstavlja savjetovanje o ulaganju. Ulaganja u plemenite metale povezana su s rizicima.