Kratki zaključak: Energetska kriza, zlato i srebro u fokusu: Europska skladišta plina su na samo 70 posto, cijena TTF-a iznosi oko 72 eura/MWh — dobrih 40 eura više nego prije rata u Iranu. To ponavlja povijesni obrazac koji dugoročno pogoduje plemenitim metalima. Stanje u rujnu 2026.
Europska unija nalazi se usred sljedeće energetske krize. Povjerenik EU-a za energetiku Dan Jørgensen pozvao je države članice na dobrovoljno smanjenje potrošnje energije — ograničenja temperature u javnim zgradama, isključivanje noćne rasvjete, inteligentne tarife. Instrumenti su poznati: potječu iz kriznog ljeta 2022.
Europska skladišta plina trenutno su popunjena samo oko 70 posto — otprilike dvanaest postotnih bodova ispod prošlogodišnje razine. Nizozemska referentna cijena TTF iznosi oko 72 do 74 eura po megavatsatu. Prije rata u Iranu u veljači 2026. bila je oko 40 eura niža. Analitičari već upozoravaju na skokove iznad 100 eura po MWh tijekom zime.
Tri faktora istovremeno pokreću ovu razinu:
Europska komisija službeno govori o „krizi cijena i potencijalnoj krizi opskrbe".
Cijene energije su pokretač cjelokupnog gospodarskog kretanja cijena. Više cijene plina znače veće troškove proizvodnje u industriji, skuplje troškove grijanja za kućanstva i rast cijena u gotovo svakom opskrbnom lancu.
Trenutne brojke: Indeks cijena PCE u SAD-u porastao je u svibnju na 4,1 posto, s energijom kao glavnim pokretačem. U Njemačkoj su kućanstva u rujnu 2026. plaćala plin oko 12,6 centi po kilovatsatu — što je porast od gotovo 40 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Za središnje banke to znači nerješivu dilemu: smanjenje kamatnih stopa košta vjerodostojnosti u borbi protiv inflacije. Održavanje visokih kamatnih stopa košta rasta. Oba puta stvaraju nesigurnost — a nesigurnost je klasično plodno tlo za plemenite metale.
Tko želi razumjeti kako trenutna energetska kriza srednjoročno i dugoročno utječe na zlato i srebro, trebao bi čitati povijest — ne kao proročanstvo, već kao obrazac.
Obrazac je uvijek isti: Plemeniti metali reagiraju s vremenskim odmakom jer se isprva javljaju problemi s likvidnošću. Tek kada postane jasno da je pad strukturne prirode, započinje monetarna revalorizacija.
Zlatom se trenutno trguje po cijeni od oko 4.286 američkih dolara po unci (što je oko 3.760 eura). To je značajna korekcija u odnosu na rekordne razine od preko 5.500 američkih dolara s početka godine — uzrokovana likvidacijskom prodajom nakon rata u Iranu.
Ova korekcija stvorila je nešto zanimljivo: zlato je jeftinije nego u proljeće, ali su temeljni pokretači — inflacija, geopolitika, energetska kriza — jači nego ikad.
Srebro slijedi isti obrazac, ali ima i strukturni argument: industrijska potražnja (solarni moduli, električna vozila, elektronika) premašuje ponudu već osmi put zaredom. Energetska kriza koja ubrzava energetsku tranziciju mogla bi pogoršati ovaj deficit.
Kod iznenadnih kriza isprva nastaju problemi s likvidnošću: ulagači moraju zatvoriti pozicije i pritom prodaju i zlato. Tek kada postane jasno da je kriza trajna i da strukturno potiče inflaciju, nastupa revalorizacija zlata kao zaštite kupovne moći. Povijesno gledano, ovaj proces je trajao šest do dvanaest mjeseci.
Srebro ima dvostruki karakter: reagira poput zlata na inflaciju i nesigurnost, ali dodatno profitira od industrijske potražnje — posebno iz energetske tranzicije. Energetska kriza koja ubrzava širenje obnovljivih izvora energije mogla bi dodatno pogoršati strukturni deficit potražnje za srebrom.
Europska komisija prvotno je postavila cilj od 90 posto za jesen. Ove godine se službeno 80 posto smatra pragom. S trenutnih 70 posto, Europa je znatno ispod toga — što povećava rizik od uskih grla u opskrbi i skokova cijena tijekom zime.
Ovaj prilog nije investicijski savjet. Svi podaci o cijenama su trenutni i mogu se promijeniti u bilo kojem trenutku. Kupnja i prodaja plemenitih metala mogu biti povezani s tečajnim rizicima.
