Zašto ulagati u srebro? Industrija, ponuda i rizici
Zašto ulagati u srebro? Tko ulaže u srebro, kupuje metal s dva lica: služi kao čuvar vrijednosti, a istodobno je važna sirovina za solarne ćelije i elektroniku. Ova stranica objašnjava odakle dolazi potražnja, što stoji iza često spominjanog manjka ponude i koje nedostatke srebro ima u odnosu na zlato. Prošli rezultati nisu jamstvo budućih.
Za što se srebro koristi?
Srebro provodi električnu struju i toplinu bolje od bilo kojeg drugog metala. Zato se nalazi u solarnim ćelijama, električnim kontaktima, tiskanim pločicama i elektronici vozila. Prema World Silver Surveyju 2026 organizacije The Silver Institute, svjetska potražnja za srebrom 2025. iznosila je 1,13 milijardi unci, 2 % manje nego prethodne godine.
Od toga je 657,4 milijuna unci otišlo industriji, što je pad od 3 %. Industrija tako čini oko 58 % ukupne potražnje. Ostatak se dijeli na nakit, srebrninu te poluge i kovanice. Taj omjer temeljno razlikuje srebro od zlata, koje se kupuje uglavnom kao nakit i kao ulaganje.
Fotonaponska industrija: veliki kupac pod pritiskom
Solarna industrija najveći je pojedinačni industrijski kupac. Prema World Silver Surveyju 2025. potrošila je 186,6 milijuna unci, 6 % manje nego prethodne godine. To je oko 28 % industrijske potražnje za srebrom.
Za pad postoji jasan razlog: srebrna pasta čini oko 10 do 20 % troškova solarne ćelije. Kada su cijene srebra visoke, proizvođači stoga koriste manje srebra ili ga djelomično zamjenjuju drugim materijalima. Za 2026. The Silver Institute očekuje da će potražnja fotonaponske industrije pasti za dodatnih otprilike 19 %. Više solarnih instalacija stoga ne znači automatski i veću potrošnju srebra.
Elektronika, elektroenergetske mreže i podatkovni centri
Potražnja iz električnih i elektroničkih primjena pala je 2025. prema The Silver Instituteu za 2 %. Institut vidi rast u širenju elektroenergetskih mreža, u elektronici vozila i u podatkovnim centrima za umjetnu inteligenciju.
Prema procjeni The Silver Institutea, ta područja dosad nisu nadoknadila pad u fotonaponskoj industriji. Industrijska potražnja stoga snažno ovisi o tehnološkim odlukama pojedinih industrija – i o gospodarskim kretanjima.
Koliko je čvrst manjak ponude?
U 2025. potražnja je petu godinu zaredom premašila ponudu. Prema World Silver Surveyju manjak je iznosio 40,3 milijuna unci. Istodobno je rudnička ponuda porasla za 3 % na 846,6 milijuna unci, a recikliranje za 2 % na 197,6 milijuna unci.
Za 2026. The Silver Institute procjenjuje manjak od 46,3 milijuna unci. U veljači 2026. još je očekivao oko 67 milijuna unci. Takve se procjene, dakle, znatno mijenjaju. Osim toga, manjak ne znači da srebra ponestaje: pokriva se iz postojećih nadzemnih zaliha. Iz njega se ne može izvesti nikakva određena cijena.
Srebro oscilira više od zlata
Tržište srebra znatno je manje od tržišta zlata. U londonskoj trgovini u lipnju 2026. prema LBMA-u dnevno se prenosilo srebra u vrijednosti od 12,9 mlrd. USD, a zlata 70,9 mlrd. USD. Manja tržišta snažnije reagiraju na priljeve i odljeve.
U prosjeku posljednjih šest desetljeća anualizirana volatilnost iznosila je oko 29 % za srebro i oko 16 % za zlato (analiza BullionVaulta). Srebro u kratkom vremenu može snažno porasti, ali jednako snažno i pasti. Isti iznos uložen u srebro stoga u portfelju obično dovodi do mnogo većih oscilacija nego u zlatu.
PDV: troškovni nedostatak u Njemačkoj
Oslobođenje od PDV-a za investicijsko zlato prema § 25c UStG (njemački Zakon o PDV-u) vrijedi samo za zlato. U Njemačkoj srebrne poluge podliježu općoj stopi od 19 % (§ 12 UStG). Cijena srebra stoga najprije mora porasti za taj iznos prije nego što možete prodati bez gubitka.
Jedan od načina da se to izbjegne jest pohrana u carinskom skladištu izvan EU-a. Spargold pohranjuje srebro u carinskom skladištu „The Reserve“ u Singapuru. Prema Spargoldu, kupnja je oslobođena PDV-a sve dok metal ostaje ondje. Kao i kod zlata, na dobit se primjenjuje § 23 EStG (njemački Zakon o porezu na dohodak): nakon razdoblja držanja duljeg od jedne godine u Njemačkoj je neoporeziva.
