Zašto kupiti zlato? Prednosti i nedostaci ulaganja u zlato
Zašto kupiti zlato? Isplati li se ulaganje u zlato, ovisi o tome kakvu ulogu metal treba imati u vašem portfelju. Zlato ne donosi kamate i primjetno oscilira, ali ne ovisi ni o jednom dužniku i njime se trguje diljem svijeta. Ova stranica iznosi glavne argumente za i protiv – s vremenskim razdobljima i izvorima. Prošli rezultati nisu jamstvo budućih.
Čuva li zlato kupovnu moć?
Najvažniji argument u prilog zlatu dugoročno je očuvanje kupovne moći. Za razliku od novca, zlato se ne može stvarati po volji. Prema izračunima World Gold Councila, cijena zlata u američkim dolarima od kraja zlatnog standarda 1971. do kraja 2024. rasla je u prosjeku oko 8 % godišnje.
U godinama u kojima je inflacija u SAD-u iznosila između 2 % i 5 %, zlato je prema istoj analizi također raslo u prosjeku oko 8 %. Ti prosjeci, međutim, skrivaju duga razdoblja u kojima je zlato realno gubilo vrijednost. Tko je kupio u pogrešnom trenutku, ponekad je morao čekati desetljećima. Prošli rezultati nisu jamstvo budućih.
Nema rizika druge ugovorne strane – što to znači?
Zlatna poluga nije obećanje plaćanja. Obveznica ovisi o tome hoće li dužnik platiti, dionica o uspjehu tvrtke, bankovni depozit o banci. Fizičko zlato, naprotiv, nema izdavatelja koji bi mogao propasti. World Gold Council stoga zlato opisuje kao imovinu bez kreditnog rizika.
To, međutim, vrijedi samo za fizičko vlasništvo. Kod certifikata ili exchange-traded notes (ETN) obično držite potraživanje prema izdavatelju, a ne sam metal. Ako fizičko zlato pohranjujete kod treće strane, presudno je da su vam poluge pravno dodijeljene i da se čuvaju odvojeno od vlastite imovine skrbnika.
Zašto središnje banke kupuju zlato?
Središnje banke drže zlato kao dio svojih deviznih pričuva jer ono ne ovisi ni o jednoj drugoj državi. U trećem tromjesečju 2026. kupile su prema podacima World Gold Councila neto 321,2 tone. Od siječnja do rujna 2026. bilo je to 675 tona, 6 % više nego u istom razdoblju prethodne godine.
Službeno se prijavljuje samo dio toga: u trećem tromjesečju oko 63 % kupnji ostalo je nepripisano. Najveći prijavljeni kupci bili su Narodna banka Kine sa 63 tone i Narodna banka Poljske sa 40 tona. U deset godina do 2024. na središnje banke otpadalo je prema World Gold Councilu oko 21 % neto potražnje.
Ta potražnja podupire tržište, ali nije jamstvo. Središnje banke u svakom trenutku mogu smanjiti svoje kupnje ili čak prodavati.
Kako se zlato ponašalo u krizama?
Zlato se smatra sigurnim utočištem. Za to postoje dokazi, ali ne i pravilo bez iznimaka. Tijekom globalne financijske krize cijena zlata u američkim dolarima porasla je od prosinca 2007. do veljače 2009. za 21 %, dok su dionice diljem svijeta snažno pale. Prema World Gold Councilu, zlato je bilo u plusu i tijekom padova dioničkih tržišta 2020. i 2022.
World Gold Council također pokazuje da korelacija između zlata i dionica pri osobito oštrim slomovima tržišta teži tome da postane negativna. Zlato stoga u takvim fazama može stabilizirati portfelj. No nije imuno na padove: u akutnim rasprodajama prodaje se i zlato, primjerice kada ulagačima treba likvidnost.
Je li cijena zlata balon?
Nakon snažnih rasta redovito se postavlja pitanje balona na cijeni zlata. Na njega se ne može ozbiljno odgovoriti jer nitko ne zna „pravu“ cijenu zlata. Povijest ipak pokazuje koliko duboki mogu biti padovi.
Godine 1980. prosječna cijena zlata iznosila je 615 USD po unci, a 1999. samo 279 USD – pad godišnjih prosjeka od oko 55 % tijekom gotovo dva desetljeća. I 2026. bila je nestabilna: krajem siječnja zlato je doseglo rekordnih 5589,38 USD, a 4. studenoga 2026. cijena je iznosila oko 4061 USD, dobrih 27 % manje.
Dugoročno zlato oscilira u prosjeku oko 16 % godišnje (anualizirana volatilnost, analiza BullionVaulta za šest desetljeća). Tko kupuje zlato, trebao bi moći podnijeti padove te veličine.
Nema kamata, ali ima troškova
Zlato ne donosi tekući prihod: ni kamate, ni dividende, ni najamninu. Jedini prinos je mogući rast cijene. Kada kamatne stope rastu, držanje zlata postaje manje privlačno u usporedbi s ulaganjima koja donose kamate.
Tu su i troškovi: premija iznad čiste vrijednosti metala, razlika između kupovne i prodajne cijene te pohrana i osiguranje. U Njemačkoj je zlato porezno povlašteno. Prema § 25c UStG (njemački Zakon o PDV-u) investicijsko zlato oslobođeno je PDV-a. To obuhvaća poluge finoće najmanje 995/1000 i kovanice finoće najmanje 900/1000 koje su iskovane nakon 1800. godine i jesu ili su bile zakonsko sredstvo plaćanja.
Prema § 23 EStG (njemački Zakon o porezu na dohodak) dobit od prodaje u Njemačkoj je neoporeziva ako između kupnje i prodaje prođe više od jedne godine. Unutar tog roka dobit ostaje neoporeziva sve dok su ukupni privatni dobici od otuđenja u kalendarskoj godini ispod 1000 €.
Prednosti i nedostaci na prvi pogled
Odgovara li vam zlato, ovisi o vašem ulagačkom horizontu i vašoj spremnosti na rizik. Ova stranica ne zamjenjuje investicijsko savjetovanje.
- Za: nema rizika neplaćanja dužnika kod fizičkog vlasništva
- Za: utrživo i priznato diljem svijeta
- Za: u prošlim krizama često stabilizirajuće
- Za: u Njemačkoj oslobođeno PDV-a i nakon jedne godine oslobođeno poreza na dohodak
- Protiv: nema kamata ni dividendi
- Protiv: moguće znatne oscilacije i duga razdoblja gubitaka
- Protiv: troškovi premije, razlike u cijeni, pohrane i osiguranja
