Austrijska kovnica: kovnica iza zlatnika Wiener Philharmoniker
Austrijska kovnica (Münze Österreich) državna je kovnica Austrije sa sjedištem u Beču i društvo kći Oesterreichische Nationalbank, austrijske središnje banke. Kuje austrijske eurokovanice i od 1989. Wiener Philharmoniker, jedan od najpoznatijih zlatnika u Europi. Zlatne poluge s njezinim imenom za nju proizvodi Argor-Heraeus.
Povijest i vlasništvo
Povijest Austrijske kovnice prati se do 1194. Prema predaji, dio otkupnine za engleskog kralja Rikarda Lavljeg Srca, kojeg je zarobio vojvoda Leopold V., upotrijebljen je za kovanje novca u Austriji. Bečka kovnica dokumentirana je u ispravama od 1397.
Godine 1989. Austrijski glavni kovnički ured (Hauptmünzamt) pretvoren je u dioničko društvo, koje je preuzela Oesterreichische Nationalbank. Od tada je Münze Österreich AG društvo kći središnje banke. Sjedište joj je na Heumarktu u Beču i zapošljava oko 192 osobe.
Wiener Philharmoniker
Zlatni Wiener Philharmoniker postoji od 1989. Ime je dobio po orkestru Bečke filharmonije. Austrijska kovnica opisuje ga kao najprodavaniju kovanicu od čistog zlata i jedinu europsku investicijsku kovanicu, odnosno jedinu s nominalnom vrijednošću u eurima.
Od 2008. Philharmoniker postoji i u srebru, a od 2016. u platini. Nominalna vrijednost u Austriji je zakonsko sredstvo plaćanja, ali je daleko ispod vrijednosti metala i za ulagače praktički nema ulogu.
Srebrni Philharmoniker od 1 unce ima nominalnu vrijednost od 1,50 €. U platini postoje veličina od 1 unce s nominalnom vrijednošću od 100 € i veličina od 1/25 unce s 4 €. Za zlato je finoća navedena kao 999,9, najviša uobičajena finoća investicijskih kovanica.
| Veličina | Nominalna vrijednost | Prvo izdanje |
|---|---|---|
| 1 unca | 100 € | 1989. |
| 1/2 unce | 50 € | 1994. |
| 1/4 unce | 25 € | 1989. |
| 1/10 unce | 10 € | 1991. |
| 1/25 unce | 4 € | 2014. |
Zlatne poluge Austrijske kovnice
Osim kovanica Austrijska kovnica pod vlastitim imenom prodaje i zlatne poluge. One se ne lijevaju u Beču, nego ih proizvodi Argor-Heraeus u Švicarskoj. Zlato stoga potječe iz rafinerije koja je na LBMA Good Delivery Listu.
Ponuda obuhvaća i usluge poput plana štednje u zlatu, proizvoda GoldReserve za redovite male kupnje te GoldDepota za pohranu.
Zašto Austrijska kovnica nije na popisu LBMA?
Good Delivery List obuhvaća rafinerije koje isporučuju velike poluge za londonsko veleprodajno tržište. Austrijska kovnica nema vlastitu uvrštenu rafineriju zlata, nego čisto zlato prerađuje u kovanice. To je slučaj kod mnogih državnih kovnica i ne govori ništa o kvaliteti kovanica.
Za ulagače je kod Philharmonikera najvažnije da njegovu finoću i težinu jamči državna kovnica.
Tko više voli poluge nego kovanice, može kupiti i zlatne poluge Austrijske kovnice. Budući da ih proizvodi Argor-Heraeus, poluge Austrijske kovnice i poluge Heraeus potječu iz iste švicarske rafinerije, samo s drugim žigom.
Austrijska kovnica kao dio središnje banke
Neobično je da kovnica pripada središnjoj banci. U mnogim su državama kovnice u nadležnosti ministarstva financija, primjerice United States Mint ili Royal Mint. U Austriji je kovanje novca u rukama Oesterreichische Nationalbank, koja je ujedno dio Eurosustava.
Osim investicijskih kovanica Austrijska kovnica kuje austrijske kovanice eura i centa te oblikuje nacionalnu stranu austrijskih eurokovanica. Izdaje i prigodne kovanice, među ostalim nova kovanja talira Marije Terezije te kovanice od srebra i niobija. Inicijativom „Nur Bares ist Wahres“ („samo je gotovina prava“) zalaže se za očuvanje gotovine.
