Zlato postaje strateška valuta središnjih banaka

Zlato se često naziva valutom za krizna vremena. No, taj je opis u međuvremenu postao preuzak. Sve više središnjih banaka promatra zlato kao strateški sastavni dio svojih deviznih rezervi. Više se ne radi samo o zaštiti od inflacije ili sigurnosti u turbulentnim tržišnim fazama, već o geopolitičkoj neovisnosti i diversifikaciji državne imovine.

Ovaj je razvoj posebno vidljiv na primjeru Kine. Dok je udio američkih državnih obveznica u kineskim deviznim rezervama tijekom mnogih godina kontinuirano opadao, udio zlata godinama raste. Ovaj razvoj predstavlja globalni trend.

Zašto je zlato toliko privlačno središnjim bankama

Zlato posjeduje svojstva koja ujedinjuje rijetko koja druga rezervna imovina. Ono ne ovisi o bonitetu dužnika, ne nosi rizik druge ugovorne strane i diljem svijeta je prihvaćeno kao likvidna imovina. Upravo u vremenima geopolitičkih napetosti, sve većih sankcija i visokog državnog duga, ova neovisnost dobiva na važnosti.

Uz to, zlato se vrednuje neovisno o pojedinim valutama. Za središnje banke to znači dodatnu stabilizaciju njihovih rezervi kada se valute ili tržišta obveznica nađu pod pritiskom.

Brojke govore same za sebe

World Gold Council izvještava da su središnje banke u protekle četiri godine svoje zalihe zlata povećavale u prosjeku za oko 1.000 tona godišnje. To odgovara otprilike dvostrukom prosjeku prethodnog desetljeća. U aktualnoj anketi središnjih banaka, 89 posto ispitanih središnjih banaka očekuje daljnji porast svjetskih zlatnih rezervi u sljedećih dvanaest mjeseci.

Prijavljene kupnje također pokazuju da posebno zemlje poput Kine, Poljske, Kazahstana ili Uzbekistana kontinuirano proširuju svoje rezerve. Samo u svibnju su središnje banke diljem svijeta neto kupile 41 tonu zlata.

Trenutačni razvoj

I proteklih je dana postalo jasno da zlato i dalje ima strateški značaj za središnje banke. Južnokorejska središnja banka najavila je, prvi put u 13 godina, namjeru kupnje zlata izravno od domaćih proizvođača. Cilj je šira diversifikacija deviznih rezervi i veća sigurnost opskrbe.

Koju će ulogu zlato igrati u budućnosti?

Ostaje otvoreno hoće li zlato u budućnosti imati još značajniju ulogu u međunarodnom financijskom sustavu. Sigurno je, međutim, da središnje banke diljem svijeta svoje strategije rezervi usmjeravaju dugoročno te da zlato u tome zauzima čvrsto mjesto.

Razvoj ukazuje na to da se zlato više ne promatra isključivo kao zaštita od krize. Naprotiv, ono se sve više razvija u geopolitički neutralan rezervni element koji može stvoriti povjerenje kada su klasična financijska ulaganja pod jačim utjecajem političkih ili ekonomskih rizika.

Za ulagače ovo nije preporuka za kupnju. To, međutim, pokazuje koliko dugoročno i strateški državne institucije razmišljaju o osiguranju imovine. Tko želi razumjeti tržišta zlata, ne bi trebao gledati samo cijenu zlata, već i ponašanje središnjih banaka.

Ostanite dalekovidni

Vaš Helge Peter Ippensen