🥈 Trenutna cijena srebra: 101,03 US-$/oz (85,70 €/oz) – stanje: 23.01.2026

Zabluda o srebru: Nestašica se ne očituje u cijeni – nego u dostupnosti

Srebro prolazi kroz fazu u kojoj naslovi i kretanja tečajeva prikrivaju mnogo toga što ulagači doista osjećaju u svakodnevici: je li metal dostupan, pod kojim se uvjetima isporučuje i koliko je ulaganje na kraju doista „fizičko“. Upravo tu leži zabluda o srebru. Nestašica ne nastaje samo tamo gdje spot cijena kuca u stvarnom vremenu, već tamo gdje se roba mora pomicati, alocirati i isporučivati.

Trenutno srebro djeluje poput povećala za dvije sile koje su rijetko istovremeno tako snažne: potreba za sigurnošću i industrijska glad. Reuters je nedavno izvijestio o novim rekordnim razinama zlata i srebra, navodeći kao pokretače, između ostalog, geopolitičku nesigurnost i očekivanja kamatnih stopa. Istovremeno, spot prikazi velikih platformi za plemenite metale pokazuju cijene srebra oko granice od približno 100 američkih dolara po unci, što naglašava silinu kretanja.

No čak i ako cijena raste, to još nije presudna točka. Presudno je prate li cijena i fizička stvarnost jedna drugu. A upravo to često nije slučaj.

Papirnato srebro nije isto što i srebro

U velikim trgovačkim centrima srebrom se trguje u razmjerima koji se teško intuitivno uklapaju u fizički svijet. Pogled na London to pojašnjava: LBMA za studeni 2025. navodi prosječnu dnevnu prenesenu količinu srebra od 213,3 milijuna unci. To nije rudarska proizvodnja, već volumen namire i knjiženja na tržištu – dakle „kretanje“ unutar sustava.

Za usporedbu pomaže perspektiva cijele godine: Silver Institute procjenjuje ukupnu potražnju za srebrom u 2024. na 1,16 milijardi unci, pri čemu je industrijska potražnja sa 680,5 milijuna unci dosegla rekordnu razinu. Istovremeno, Silver Institute je za 2024. izvijestio o strukturnom deficitu od 148,9 milijuna unci – potražnja je dakle premašila ponudu.

Ovaj omjer je srž problema: tržište može djelovati iznimno likvidno, iako je fizički oskudno. Jer likvidnost u trgovanju papirom ne zamjenjuje poluge u isporuci.

Ključni pokazatelji koji čine razliku vidljivom

Zašto se nestašica prvo primjećuje u opskrbnom lancu

Kada nastane nestašica, spot cijena je često posljednje mjesto na kojem ona postaje „jasno“ vidljiva. Spot je trenutna snimka, oblikovana trgovačkim tokovima, očekivanjima, zaštitom (hedgingom) i makro-narativima. Opskrbni lanac je, s druge strane, neumoljiv: rafinerije, formati poluga, transport, osiguranje, carina, kapaciteti skladištenja i pitanje jesu li zalihe doista slobodno dostupne.

U fazama visoke potražnje to se tipično očituje kroz tri signala: prvo, u duljim rokovima isporuke za određene proizvode i apoene; drugo, u višim premijama u odnosu na spot cijenu; treće, u većem rasponu između „odmah dostupno“ i „dostupno po narudžbi“. To nisu spektakularne burzovne krivulje, ali su za ulagače često presudna provjera stvarnosti.

Cijena može rasti – a ipak se osjeća nestašica

Snažan porast cijene o kojem je Reuters nedavno izvijestio primjer je toga koliko se brzo očekivanja mogu sažeti u tečajevima. U takvim fazama narativna objašnjenja postaju dominantnija: geopolitički rizici, valutna pitanja, kamatna politika. Sve to može biti točno – a ipak praktično pitanje ostaje otvoreno: hoće li ulagač na kraju dobiti metal ili samo obećanje metala.

Upravo zato se isplati dosljedno promatrati srebro iz dva kuta: kao cijenu na financijskom tržištu i kao fizičko dobro. Tko ne pravi tu razliku, brka likvidnost s dostupnošću.

Što bi ulagači trebali izvući iz ovoga

Tko srebro promatra kao dodatak portfelju, pohranu vrijednosti ili komponentu materijalne imovine, ne bi trebao gledati samo u grafikon, već i u „mehaniku“ koja stoji iza njega. Zabluda o srebru počinje tamo gdje se pretpostavlja da je službena cijena automatski mjerilo stvarne situacije s opskrbom. Često je obrnuto: tek kada opskrbni lanci i premije vidljivo reagiraju, nestašica postaje opipljiva – a tada je obično već duže vrijeme prisutna u sustavu.

Ostanite dalekovidni

Vaš Helge Peter Ippensen