Nijemci posjeduju 9.173 tone zlata – a najzanimljivija brojka je neka druga
31. kolovoza 2026.
9.173 tone zlata.
To je novi rekord u dosadašnjem devetom istraživanju ove serije studija.
No, možda je još značajnija od ove brojke jedna druga:
5.464 tone.
Toliko od toga Nijemci zapravo drže kao fizičko investicijsko zlato – dakle u obliku poluga i kovanica.
Za usporedbu: Deutsche Bundesbank raspolaže s oko 3.350 tona zlata.
Time njemačka privatna kućanstva samo u polugama i kovanicama posjeduju oko 63 posto više zlata od Bundesbanke.
A ukupno – uključujući nakit i vrijednosne papire vezane uz zlato – privatne njemačke zalihe zlata su čak gotovo tri puta veće od zaliha zlata Bundesbanke.
Dimenzija postaje još jasnija ako se ne promatraju tone, već euri.
Ukupnu privatnu imovinu Nijemaca u zlatu studija procjenjuje na više od 1,4 bilijuna eura.
Od toga otpada na:
| Zlatna imovina njemačkih privatnih kućanstava | Vrijednost |
|---|---|
| Investicijsko zlato i vrijednosni papiri vezani uz zlato | 907 mlrd. € |
| Zlatni nakit | 532 mlrd. € |
| Ukupna privatna zlatna imovina | cca. 1,44 bil. € |
| dodatno: zlato Bundesbanke | 480 mlrd. € |
| Privatna kućanstva + Bundesbank | gotovo 1,9 bil. € |
U usporedbi s istraživanjem iz 2024., samo se vrijednost zlata koje se drži u investicijske svrhe povećala za oko 540 milijardi eura.
Međutim, ovu spektakularnu brojku treba ispravno kontekstualizirati.
Nijemci nisu udvostručili svoje zalihe zlata u roku od dvije godine.
Glavni razlog za udvostručenje vrijednosti je masovni porast cijene zlata. Fizička količina zlata u polugama i kovanicama povećala se u odnosu na 2024. tek za 235 tona na 5.464 tone.
To je važna razlika.
U 2024. godini, prema studiji, samo 2,8 posto ukupne imovine njemačkih privatnih kućanstava otpadalo je na zlato.
U 2026. to je 6,1 posto.
Više nego dvostruko.
I ovdje razvoj cijena igra odlučujuću ulogu.
Za izračun su autori studije koristili LBMA cijenu zlata od 10. ožujka 2026. od 4.457,35 eura po finoj unci, odnosno 143,31 euro po gramu.
Zlato time već odavno nije samo nišno ulaganje.
55 posto Nijemaca posjeduje zlato – kao nakit, fizičku investiciju ili putem vrijednosnih papira vezanih uz zlato.
I oko 10,7 posto svjetskih privatnih investicija u zlato nalazi se, prema izračunu studije, u njemačkim rukama.
Jedna brojka proturječi raširenoj slici o tipičnom kupcu zlata.
Kod mlađih od 34 godine, prosječni udio zlata u ukupnoj imovini prema studiji iznosi više od 20 posto.
Kod starijih od 45 godina, on je pak manji od 15 posto.
Zlato se stoga nipošto ne čini samo imovinom starije generacije.
Istovremeno, trenutno nešto manje ljudi kupuje zlato: 15 posto ispitanika navelo je da je kupovalo u proteklih dvanaest mjeseci. U 2024. to je bilo 17 posto.
No, oni koji kupuju, ulažu veće iznose.
Kod četvrtine kupaca, uloženi iznosi u 2026. bili su veći od 4.500 eura. U 2024. odgovarajući prag bio je 2.500 eura.
I na to istraživanje daje iznimno jasan odgovor.
39 posto smatra zlato dugoročnim ulaganjem kapitala i čuvarem vrijednosti.
32 posto navodi zaštitu od inflacije kao motiv.
Više od 70 posto ispitanika brine se zbog rastuće inflacije.
I 92 posto kupaca zlata zadovoljno je svojom investicijom.
To se uklapa u trend koji se može primijetiti i na međunarodnoj razini:
Zlato se sve manje promatra kao kratkoročni objekt špekulacije, a sve više kao strateška komponenta imovine.
Ovdje studija donosi točku koja je posebno relevantna za ulagače.
Mnogim Nijemcima očito nije dovoljno poznato da u Njemačkoj za fizičko zlato vrijedi porezna posebnost:
Ako se fizičko investicijsko zlato u privatnoj imovini proda nakon isteka jednogodišnjeg roka držanja, rezultirajući privatni kapitalni dobitak u načelu ne podliježe porezu na dohodak.
Reisebank stoga nedostatak znanja o poreznim pravilima naziva jednim od najvećih informacijskih nedostataka njemačkih ulagača u zlato.
I možda je upravo to značajno:
Njemačka posjeduje izraženu kulturu zlata.
Milijuni ljudi drže zlato.
Privatna zlatna imovina sada premašuje 1,4 bilijuna eura.
Pa ipak, mnogi očito znaju iznenađujuće malo o imovini koju djelomično posjeduju desetljećima.
Možda najvažnija spoznaja nove studije stoga nije da je zlato snažno poraslo.
Niti da Nijemci posjeduju 9.173 tone istog.
Zanimljivije je nešto drugo:
Zlato je duboko ukorijenjeno u privatnoj imovini Nijemaca – i to očito snažnije nego ikada.
Cijene će oscilirati.
Bit će korekcija.
I nitko ne zna gdje će fina unca biti za jednu, pet ili deset godina.
Ali upravo zato zlato za mnoge ljude nije kratkoročna trgovina.
To je komponenta imovine.
A imovina rijetko nastaje savršenim trenutkom ulaska.
Već dosljednošću, vremenom i razumnom diversifikacijom.
Ostanite dalekovidni.
Vaš Helge Peter Ippensen