Kina ponovno kupuje više zlata: Zašto je strategija iza kupnje važnija od cijene zlata
15. kolovoza 2026.
640.000 unca zlata u samo jednom mjesecu: U srpnju 2026. kineska središnja banka povećala je svoje zlatne rezerve najviše od listopada 2023. To odgovara količini od gotovo 20 tona zlata. Službeno iskazane zalihe time su porasle sa 75,44 na 76,08 milijuna unca.
Očito pitanje glasi: Što to znači za cijenu zlata?
No, možda to uopće nije najzanimljivije pitanje.
Mnogo je temeljnije: Zašto država poput Kine uopće kupuje zlato – i zašto ubrzava svoju kupnju upravo sada?
Aktualni podaci pokazuju izvanredan kontinuitet. People's Bank of China u međuvremenu je povećala svoje službeno prijavljene zalihe zlata 21 mjesec zaredom. Samo u srpnju dodano je 640.000 unca. U lipnju je to već bilo 480.000 unca. Od ožujka se mjesečni tempo kupnje postupno povećavao.
| Pokazatelj | Stanje u srpnju 2026. |
|---|---|
| Službene zlatne rezerve Kine | 76,08 mil. unca |
| Kupnja u srpnju | 640.000 unca |
| Kupnja u tonama | gotovo 20 tona |
| Vrijednost zlatnih rezervi | 306,35 mlrd. US-Dollar |
| Serija kupnje | 21 mjesec zaredom |
| Kretanje cijene zlata u srpnju | +0,84 % |
Izvor: Reuters na temelju službenih kineskih podataka, objavljeno 7. kolovoza 2026.
Vrijednost kineskih zlatnih rezervi također je značajna: krajem srpnja procijenjene su na 306,35 milijardi US-Dollar, nakon 303,72 milijarde US-Dollar krajem lipnja.
Ono što je pritom zanimljivo nije toliko pojedinačna mjesečna vrijednost, već dosljednost kojom Kina mijenja strukturu svojih rezervi.
Tko zlato promatra iz perspektive privatnog investitora, brzo počne razmišljati o tečajevima.
Je li cijena povoljna? Hoće li zlato rasti? Kada bi bio najbolji trenutak za ulazak?
Središnja banka, međutim, slijedi druge ciljeve.
Zlato unutar državnih rezervi u početku nije kratkoročna trgovina. To je rezervna imovina koja funkcionira drugačije od državne obveznice, bankovnog depozita ili pozicije u stranoj valuti.
Upravo u tome leži ključna točka.
Kina raspolaže ogromnim deviznim rezervama. Veći udio zlata može diversificirati te rezerve i smanjiti ovisnost o pojedinim valutama i financijskim sustavima.
Kupnje se stoga ne trebaju shvatiti kao oklada na sljedeći skok cijene zlata, već kao dio dugoročne politike rezervi.
Zlato posjeduje svojstvo koje je u današnjem financijskom sustavu postalo neuobičajeno: fizičko zlato je istovremeno imovina i rezervno dobro, a da pritom nije potraživanje prema nekom drugom dužniku.
Državna obveznica je obveza države. Bankovni depozit je potraživanje prema banci. Devizna rezerva ovisi o dotičnom valutnom i financijskom sustavu.
Fizičko zlato se od toga razlikuje.
Upravo u svijetu u kojem geopolitičke napetosti, sankcije, trgovinski sukobi i valutni rizici snažnije utječu na politiku rezervi, ovo svojstvo može dobiti na važnosti za središnje banke.
To ne znači da zlato zamjenjuje klasične valutne rezerve. Ali objašnjava zašto mnoge središnje banke zlato smatraju strateškom nadopunom.
Često se iz kineskih kupnji zlata izravno izvodi zaključak o „napuštanju dolara“. To je preusko gledanje.
Razmjeri kineskih deviznih rezervi previše su značajni za to, a US-Dollar i dalje igra središnju ulogu u međunarodnom financijskom i trgovinskom sustavu.
Stoga je prikladniji pojam diversifikacija.
Kina može postupno smanjivati svoju ovisnost o pojedinim oblicima rezervi bez potrebe za potpunom zamjenom dolara. Zlato je pritom zanimljivo jer stoji izvan kreditnog rizika pojedinog izdavatelja.
Razvoj je stoga manje revolucionaran, a više strateški.
I upravo ga zato treba promatrati dugoročno.
Još jedna točka čini ovaj razvoj vrijednim pažnje.
Reuters je 7. kolovoza izvijestio da se Spot-Gold nedavno trgovalo po cijeni od više od 4.310 US-Dollar po unci. U srpnju je cijena zlata porasla za 0,84 posto, čime je prekinut niz od četiri mjeseca pada.
Kina je unatoč tome ubrzala svoje kupnje.
To je u suprotnosti s načinom razmišljanja koji isključivo traži navodno savršenu ulaznu cijenu.
Za središnju banku strateška funkcija imovine može biti važnija od pitanja je li unca danas nekoliko postotaka jeftinija ili skuplja.
Cijena je vidljiva – funkcija koja stoji iza nje je presudna.
Bilo bi pogrešno iz kineskih kupnji izvoditi izravan poziv na akciju za privatne ulagače. Ciljevi, investicijski horizonti i financijske mogućnosti središnje banke bitno se razlikuju od onih privatnog kućanstva.
Međutim, zanimljiv je način razmišljanja koji stoji iza toga.
Kina očito ne promatra zlato samo s aspekta kratkoročnih kretanja cijena. Zlato ispunjava određenu funkciju unutar rezervi.
Upravo to pitanje može biti smislenije i za privatne strukture imovine od svakodnevne prognoze tečaja.
Ne: Gdje će zlato biti sljedeći mjesec?
Nego: Koju zadaću zlato treba dugoročno ispunjavati unutar moje imovine?
To je bitna razlika.
Zlato ne plaća kamate. Ono ne ostvaruje dobit poduzeća i ne generira tekući novčani tijek. Upravo se zato ne bi trebalo izjednačavati s dionicama ili obveznicama.
Njegova moguća funkcija leži na drugom mjestu: kao samostalna fizička imovina i kao dio šire diversificirane strukture imovine.
Kina trenutačno demonstrira tu logiku na državnoj razini.
Činjenica da je središnja banka u srpnju ubrzala svoje kupnje na gotovo 20 tona, iako se zlato nalazi na povijesno visokoj nominalnoj razini cijene, stoga je vrijedna pažnje.
Ne zato što iz toga nužno slijedi sljedeći porast tečaja.
Nego zato što pokazuje kakav značaj zlato i dalje ima unutar dugoročne strategije rezervi.
Naslov glasi: Kina kupuje više zlata.
Međutim, važnija vijest glasi: Jedno od najvećih svjetskih gospodarstava kontinuirano povećava svoje zlatne rezerve već 21 mjesec, a nedavno je dodatno ubrzalo tempo.
Tko iz toga želi izvesti samo prognozu cijene zlata, možda previdi zanimljiviji dio razvoja.
Kina tretira zlato kao stratešku rezervu.
Za ulagače to predstavlja barem zanimljivu promjenu perspektive: Svaka odluka vezana uz zlato ne mora započeti pitanjem kakva će cijena biti sutra.
Ponekad je bolje pitanje:
Koju zadaću zlato treba dugoročno ispunjavati?
Ostanite dalekovidni
Vaš Helge Peter Ippensen