Zlato kao „Tier-1-Asset“ BIS-a: Što to doista znači – i što to podrazumijeva za pričuve WEG-a

Stanje 14.02.2026.: Zlato kotira na oko 4.248,30 EUR po finoj unci, srebro na 65,31 EUR po finoj unci.
Takve razine cijena za mnoge su samo tržišne vijesti. Postaje zanimljivo kada ista sirovina igra posebnu ulogu u regulaciji banaka – i kada iz toga izvučemo jasne, svakodnevno primjenjive zaključke za upravljanje zajedničkom imovinom.

Jer posljednjih se godina ustalio pojam koji se u praksi često pogrešno shvaća: „Zlato je sada Tier 1“. Je li to točno? Da – ali drugačije nego što to zvuči u mnogim člancima.

Što je zapravo „Tier 1“ – i zašto se taj pojam često miješa

U bankarskom svijetu „Tier 1“ u užem smislu prvenstveno označava Tier-1 kapital (tj. sastavne dijelove vlastitog kapitala banke). Kada ljudi govore o „Tier-1-Assets“, često misle na nešto drugo: nadzorni tretman određene imovine, primjerice kod ponderiranja rizika u okviru Basel-a.

Upravo ovdje leži srž: u Basel Framework-u nalazi se mjesto koje je presudno za zlato. Tamo je propisano da se zlatne poluge pod određenim uvjetima mogu tretirati s 0% pondera rizika – slično kao gotovina – ako se radi o fizički držanom, odnosno allocated zlatu i ako je pozicija usklađena s bullion obvezama.

Istovremeno, to ne znači automatski da je zlato „High Quality Liquid Asset“ (HQLA) likvidnosne rezerve. LBMA je 2025. izričito ukazala na to da su izvještaji o paušalnoj HQLA klasifikaciji zlata zavaravajući.

Važno je dakle razdvajanje: ponder rizika nije isto što i likvidnosna klasa.

Regulatorna klasifikacija na prvi pogled

Most prema njemačkom WEG-u: Što upravljanje pričuvama od upravitelja praktično zahtijeva

U zajednicama vlasnika stanova (WEG), pričuva za održavanje dio je zajedničke imovine pod upravljanjem. Upravitelj njome upravlja u okviru svojih zakonskih obveza; u stručnoj se literaturi pritom posebno naglašava da se pričuve moraju držati odvojeno od imovine upravitelja, kao i odvojeno od drugih zajednica.

Sam zakonski tekst također jasno navodi da vlasnici stanova donose odluke o pričuvama i predujmovima, a upravitelj djeluje unutar tog okvira.
U praksi se iz toga redovito izvodi: za odluke o ulaganju koje nadilaze čisto upravljanje, potrebna je odluka vlasnika – a upravitelj mora poštovati obveze sigurnosti i vjernosti.

IVD opisuje kao uobičajenu praksu za pričuve WEG-a prvenstveno sigurna i u svakom trenutku dostupna rješenja poput dnevnih ili oročenih depozita.

Time je postavljen standard: pričuve moraju biti organizirane tako da su dostupne za planirane mjere, da se mogu transparentno iskazati – i da se u pravilu bez rizika promjene cijene iznenada ne „smanje“ kada dospije račun.

Mogu li zlato ili srebro uopće biti zamislivi kao „Tier-1“ ulaganje pričuve?

Ako se „Tier 1“ ispravno prevede, pravo pitanje ne glasi: „Je li zlato Tier 1?“ – već: Ispunjava li plemeniti metal zahtjeve za pričuve WEG-a u smislu sigurnosti, dostupnosti i urednog upravljanja?

S regulatornog stajališta, zlato je kod banaka pod određenim uvjetima poseban slučaj (0% RW u Basel Framework-u).
Za WEG je, međutim, presudno je li imovina likvidna u praktičnom smislu: može li se u slučaju potrebe brzo pretvoriti u eure bez ugrožavanja sposobnosti djelovanja zajednice?

Likvidnost u svakodnevici WEG-a: Zlato je brzo utrživo, ali nije „sredstvo plaćanja“

Fizičkim zlatom se trguje globalno, formiranje cijena je kontinuirano, a prodaja preko renomiranih trgovaca obično se odvija brzo. To načelno govori u prilog likvidnosti.

Ali: WEG plaća obrtnike, vještake i sanatore bankovnim transferom. Za to joj je potreban bankovni saldo. Plemeniti metal stoga nije „prva linija“ likvidnosti, već prije druga linija koja se prodaje u slučaju potrebe.

To je ključna razlika između „utrživosti“ i „operativne likvidnosti“: zlato je utrživo, ali operativna likvidnost nastaje tek nakon prodaje i valute.

Zlato naspram srebra za pričuve: razlika u praksi

Zlato je u odnosu na vrijednost vrlo kompaktno i kod profesionalne pohrane često uzrokuje niže relativne troškove skladištenja. Srebro je jeftinije po unci, ali voluminoznije – i time može postati relativno skuplje u skladištenju i rukovanju. Osim toga, srebro obično jače oscilira, što kod pričuva može biti psihološki i organizacijski zahtjevnije.

Činjenica da srebro trenutno iznosi 65,31 EUR po unci pokazuje snagu tržišta, ali je za logiku pričuva od sekundarne važnosti: presudna je volatilnost i praktična sposobnost provedbe.

Kako bi mogao izgledati pravno i organizacijski čist okvir?

WEG može držati samo ono što se može jasno dodijeliti i dokumentirati. Ako se plemeniti metal uopće uzima u obzir, s gledišta upravljanja (governance) bilo bi prvenstveno važno da pozicija

prvo, nedvosmisleno bude u vlasništvu zajednice,
drugo, da se vodi kao odvojeno pohranjen (allocated) metal,
treće, da ostane jasno vidljiva u godišnjem obračunu/pregledu imovine,
i četvrto, da se u svakom trenutku može prodati bez rizika druge ugovorne strane, odnosno bez nejasnih potraživanja „iz zajedničkog bazena“.

To je ujedno i točka u kojoj se susreću logika Basel-a i logika WEG-a: Basel Framework kod povoljnog tretmana izričito govori o zlatnim polugama „held … on an allocated basis“ u jasnoj strukturi.

Je li smisleno dio pričuve za održavanje uložiti u plemenite metale?

Kao osnovno pravilo vrijedi: pričuve nisu instrument za ostvarivanje prinosa, već funkcionalni račun za očuvanje vrijednosti i održavanje. Upravo zato u praksi dominiraju bankovna rješenja.

Ipak, postoji razumljiv motiv za mali udio plemenitih metala: ako se vrlo velike pričuve drže godinama, jedan razuman dio može služiti kao zaštita od inflacije i očuvanje kupovne moći – pod uvjetom da zajednica prihvaća kretanja cijena i jasno regulira procese putem odluke.

Ključni zaštitni mehanizam pritom nije „zlato“, već ograničenje: plemeniti metal nikada ne smije blokirati operativnu sposobnost djelovanja.

Pragmatičan udio koji štiti sposobnost djelovanja

Iz konzervativne logike WEG-a, smislenim se čini koridor koji jasno daje prioritet bankovnoj likvidnosti:

Ako me želite navesti na „dobar udio“: 10% zlata kao gornja granica za mnoge prosječne profile WEG-a, maksimalno 15% samo kod vrlo velikih pričuva i jasne situacije s odlukama/dokumentacijom. Srebro bih – ako uopće – držao u manjem udjelu, oko 0–3%, jer su oscilacije i rukovanje za pričuve često nepotrebno složeni.

Važno: Ovo nije investicijsko savjetovanje, već razmatranje usmjereno na upravljanje (governance) koje štiti svrhu pričuve. Mjerodavni su donesene odluke, sklonost riziku, planirane mjere i konkretan oblik pohrane.

Središnji zaključak za upravitelje i vijeća suvlasnika

„Zlato je Tier 1“ previše je gruba formulacija kao naslov. Točno je: U okviru Basel-a, fizičko, allocated zlato pod određenim uvjetima može se regulatorno tretirati vrlo povoljno.
Za WEG je, međutim, presudno: pričuve moraju prvenstveno funkcionirati. Zlato može biti zamislivo kao druga linija likvidnosti ako su dokumentacija, dodjela vlasništva i kratkoročna sposobnost djelovanja besprijekorno regulirani – i ako udio ostane dovoljno mali da ne ugrozi nijednu mjeru.

Ostanite dalekovidni

Vaš Helge Peter Ippensen