Dana 26. siječnja 2026. zlato je prvi put poraslo iznad granice od 5.000 američkih dolara po finoj unci, dosegnuvši u ranoj trgovini povremeno oko 5.111 američkih dolara. Srebro je u istom zamahu poraslo na oko 109 američkih dolara, čime je ostalo znatno iznad praga od 100 dolara, koji je prethodno prvi put svladan.
Takve marke djeluju poput magneta. One pune naslovnice, pokreću FOMO i čine da plemeniti metal djeluje „skupo“. U praksi, u fazama snažne potražnje, o stvarnom tržištu često odlučuje nešto drugo: je li roba doista dostupna – odmah, fizički, spremna za isporuku. Upravo tome odgovara motiv slike „kupnja potvrđena“: klik u košarici je jedno. Potvrđena, fizička pozicija je drugo.
Trenutačni skok nije samo jednodnevni događaj. Reuters opisuje da je zlato nakon iznimno snažne 2025. godine (plus 64 posto) i u 2026. već značajno u plusu, a uspon podupiru geopolitičke napetosti, slabost dolara, kupnje središnjih banaka i snažni priljevi u ETF-ove.
Paralelno se kod srebra pokazuje dinamika tipična za bikovska tržišta: srebro često reagira „užurbanije“ od zlata jer je tržište manje, a industrijska potražnja ima jači utjecaj. Činjenica da je srebro u kratkom vremenu doseglo područje oko 109 američkih dolara naglašava upravo taj efekt poluge.
| Ključni pokazatelj (stanje: 26.01.2026.) | Vrijednost | Klasifikacija |
|---|---|---|
| Zlato (Spot, rekordna zona) | iznad 5.000 USD/oz, vrhunac oko 5.111 | Psihološka granica, pojačava zamah |
| Zlato: godišnji plus 2025. | +64 % | najjači godišnji porast u desetljećima |
| Srebro (Spot, rekordna zona) | cca. 109 USD/oz | značajan skok, tržište vrlo volatilno |
| Zlato-ETF-ovi: godišnji priljevi 2025. | 89 mlrd. USD | Rekord, AUM 559 mlrd. USD, zalihe 4.025 t |
To je intuitivno očekivanje mnogih ulagača: ako cijena snažno raste, mora postojati nestašica. Ako pada, mora je biti u izobilju. Stvarnost je složenija – osobito kod plemenitih metala.
Kod zlata i srebra postoje velika, likvidna tržišta papira (spot i terminska trgovina, ETP/ETF strukture). Tamo se može trgovati u vrlo velikim volumenima, a da se fizička situacija isporuke ne pomakne odmah u istoj mjeri. Cijena je stoga vrlo važan signal – ali nije automatski najbrži pokazatelj dostupnosti.
Upravo zato u rekordnim fazama drugi pogled dobiva na važnosti: što se događa s apoenima, rokovima isporuke, premijama i onim što je „odmah dostupno za isporuku“?
Kod zlata potražnja dolazi u valovima kada se nesigurnost povećava. Trenutačno se ta nesigurnost prvenstveno tumači geopolitički, dok istovremeno utječe i monetarna politika: kada se tržišta klade na niže ili barem perspektivno padajuće kamatne stope, raste privlačnost nekamatne materijalne imovine.
Tome se pridodaje strukturni faktor koji se često podcjenjuje: središnje banke ne kupuju iz „razloga povrata“, već iz logike rezervi. Primjer daje World Gold Council za People’s Bank of China: za 2025. godinu navedeno je ukupno 27 tona službeno prijavljenih kupnji, a zalihe su krajem 2025. iznosile 2.306 tona.
Kod srebra se uz investicijsku potražnju pojavljuje i drugi motor: industrija. U mnogim primjenama srebro je teško zamijeniti – a kada ulagači istovremeno otkriju „mlađeg brata“ zlata, to može nerazmjerno pomaknuti tržište. Činjenica da je srebro u godinu dana s razina cijena oko 30 američkih dolara povremeno skočilo u troznamenkaste vrijednosti pokazuje koliko se brzo raspoloženje može isprazniti na uskom tržištu.
Rekordne cijene nisu signal za kupnju niti signal za prodaju. One su prvenstveno naznaka nove tržišne faze. U takvim fazama pomaže pragmatičan raster od dva pitanja.
Prvo pitanje glasi: što pokreće kretanje – kratkoročne vijesti ili dugoročni pomaci? Trenutačno velika tržišna izvješća kao mješavinu uzroka navode prvenstveno geopolitičke rizike, faktore dolara/kamatnih stopa, kupnje središnjih banaka i rekordno visoke priljeve u ETF-ove.
Drugo pitanje glasi: koliko je „stvarna“ moja pozicija? Tko plemenite metale promatra kao materijalnu imovinu, ne zanima ga samo grafikon, već i sposobnost fizičke isporuke, skladištenja i jasnog dodjeljivanja vlasništva. Upravo ovdje u fazama procvata nastaje razlika između „mogućnosti narudžbe“ i „trenutačne dostupnosti“.
Cijena je signal – dostupnost je stvarnost. A pozicija se tek tada osjeća kao materijalna imovina kada je fizički dodijeljena i spremna za isporuku.
Ostanite dalekovidni
Vaš Helge Peter Ippensen
