Zašto je „zlato bez kamata“ zabluda

5.106,68 USD po unci – i neobična priča o zlatu iza „15,5-strukog“ povećanja

Na dan 21. veljače 2026. zlato kotira na 5.106,68 američkih dolara po finoj unci, odnosno 4.335,30 eura.
Takve razine pouzdano izazivaju dva refleksa: jedni traže sljedeći ciljani tečaj, drugi „savršen izlaz“. I gotovo svi pritom nailaze na istu zabludu: da je zlato „besprinosno“ i stoga samo oklada na cijenu.

Danas pričam priču koja polazi upravo od te točke. Ne kao uputu za djelovanje, već kao uvid u misaoni model koji u Njemačkoj rijetko tko poznaje iz vlastitog iskustva: zlato ne samo kao cjenovnu poziciju, već kao imovinu iz koje se putem tržišne mehanike mogu ostvariti dodatni prihodi.

Tada: Kada zlato još nije imalo pravo tržište

Godine 1972. svijet je bio drugačiji. Ideja o slobodnoj cijeni zlata bila je još mlada, trgovanje je bilo tromo, mnogo toga se odvijalo preko bankovnih šaltera, poznanstava i fiksnih postupaka. Mehanizam londonskog fiksiranja (London Fixing) oblikovao je određivanje cijena, tržište nije bilo tako otvoreno, duboko i globalno dostupno kao danas.

U to sam vrijeme sjedio u New Yorku u krugu ljudi u kojem se ozbiljno raspravljalo o jednom pitanju: Što će se dogoditi ako se veza olabavi i zlatom se počne uistinu slobodno trgovati? Očekivanja su bila različita. Ono što me se dojmilo nije bila prognoza, već posljedica: kada tržište prijeđe s „upravljane cijene“ na „slobodnu cijenu“, ne mijenja se samo razina, već cjelokupna dinamika.

Otišao sam kući i kupio zlato.

1980.: 800 dolara – i trenutak koji je sve obilježio

Dana 14. siječnja 1980. zlato je doseglo oko 800 američkih dolara po unci. Ta povijesna ekstremna točka i danas je poučna lekcija: tržišta pretjeruju, slijedi normalizacija, a zlato je u svojoj psihologiji drugačije od dionica, obveznica ili kriptovaluta.

Tada sam napisao „prodaja“. Sam nisam prodao. To nije bila vrlina, već iskustvo: zlato nije instrument na kojem se igra samo na „biti u pravu“. To je instrument na kojem se igra na disciplinu.

Druga razina: „Premija opcijskog prodavatelja“ umjesto hektičnog trgovanja

Nakon pada s vrhunaca, jedno je bilo jasno: zlato će imati duga razdoblja koja se čine „dosadnima“. Upravo tu nastaje srž ove priče.

Tko posjeduje zlato, može – ovisno o strukturi i pristupu – nastupiti kao opcijski prodavatelj (Stillhalter), odnosno koristiti opcije tako da se naplaćuju premije. Pojednostavljeno rečeno: prodaje se pravo na isporuku po određenoj cijeni i za to se dobiva premija. To nije zamjena za kamatu bez rizika, već strategija s jasnim rizicima: ograničenje potencijala rasta (upside) kod snažnih uspona, rizik dodjele (assignment), troškovi produljenja (roll costs), porezna i strukturna pitanja, a nadasve potreba za razumijevanjem mehanike i likvidnosti.

Ali to pokazuje nešto što mnogi previdaju: zlato, ako je ispravno strukturirano, može putem samog tržišta generirati „tekuće prihode“ – ne zato što zlato plaća kamate, već zato što se volatilnost i potražnja za opcijama naplaćuju. Da se o takvim Covered-Call pristupima trenutno ponovno intenzivno raspravlja, vidi se i u aktualnim tržišnim prilozima o „kamatama na zlato“ putem Covered Calls.

Zašto je to danas ponovno aktualno: 5.000 dolara nije normalno okruženje

Trenutno živimo u fazi u kojoj zlato ne pokreću samo priče o inflaciji, već i neizvjesnost u geopolitici te proturječni signali o kamatnim stopama. Reuters je ovog tjedna izvijestio o skoku zlata od preko 2% prema 5.000 američkih dolara u okruženju geopolitičkih napetosti i mješovitih signala iz zapisnika Fed-a.
Kada se zlato tako kreće, ne raste samo pozornost, već često i opcijska premija. Upravo tada strategija koja se oslanja na prihode od premija djeluje posebno uvjerljivo – i upravo tada se najčešće pogrešno shvaća.

Jer u praksi to nije „besplatan novac“. To je prodaja neizvjesnosti za novac, a neizvjesnost može postati skupa ako se podcijeni.

Koliko je zlato zapravo veliko – i zašto oskudica ponude nije samo krilatica

Zlato je, promatrano globalno, veliko, ali ograničeno tržište. World Gold Council procjenjuje nadzemne zalihe zlata krajem 2025. na 219.891 tonu.
Na strani ponude slika je troma: prema World Gold Council-u, ukupna ponuda zlata u 2025. porasla je za 1% na 5.002 tone.
Te brojke nisu „storytelling“, već okvirni uvjeti. Kada impulsi potražnje naiđu na ponudu koja sporo raste, dugi trendovi se lakše objašnjavaju – bez potrebe za novim ciljanim tečajem svaki dan.

Dvije tablice koje priču čine opipljivom

Aktualni kontekst (stanje 21.02.2026)

Ilustracija ideje o „15,5-strukom“ povećanju (čisti primjer izračuna, nije prognoza)
Ako imovina tijekom vrlo dugog razdoblja naraste 15,5 puta, to ovisno o razdoblju odgovara otprilike sljedećim prosječnim godišnjim prinosima:

Poanta ovog izračuna nije da će netko dobiti „sigurnih 9,6%“. Poanta je: kombinacija dugoročnog trenda zlata i ponavljajućih premija koje se dosljedno reinvestiraju može tijekom desetljeća stvoriti masivan učinak složene kamate – a upravo je to aspekt koji u javnoj raspravi gotovo uvijek nedostaje.

Moderna zabluda: „Zlato je samo cijena – dakle samo tajming“

Najčešća pogreška u razmišljanju je tretiranje zlata isključivo kao oklade na sljedeću cijenu. To neizbježno vodi do emocionalnog ciklusa euforije na vrhuncu i kajanja tijekom korekcije.

Stvarnost je sljedeća: zlato u mnogim portfeljima nije „trade“, već komponenta osiguranja. A onaj tko povrh toga koristi dodatne mehanike, ne trguje s „više zlata“, već koristi tržišnu strukturu oko zlata.

To je zahtjevno, nije smisleno za svaku veličinu portfelja i zahtijeva čiste procese, upravljanje rizikom i likvidnošću te strukturu koja odgovara vlastitim mogućnostima. Ali kao princip, to je suprotnost hektičnom novinarstvu usmjerenom na ciljane tečajeve.

Što se iz ove priče može naučiti

Kada je zlato na rekordnim razinama, najvažnije pitanje nije „koliko još?“, već „koju ulogu zlato treba igrati u mojoj slici imovine?“
Tko zlato vidi samo kao cijenu, raspravlja o vrhuncima i padovima. Tko zlato razumije kao imovinu, raspravlja o disciplini, vremenskom horizontu i mehanici.

I upravo zato je ova neobična priča više od nostalgije: ona pokazuje da „besprinosno“ ponekad znači samo da ne poznajete drugu razinu.

Ostanite dalekovidni

Vaš Helge Peter Ippensen