MSCI World ETF smatra se „Svetim gralom“ pasivnog investiranja. Financijski influenceri, bankovni savjetnici i gotovo svaki financijski vodič preporučuju ga kao ultimativno rješenje „bez briga“ za izgradnju bogatstva. Teza zvuči jednostavno: kupujete cijeli svijet i profitirate od globalnog gospodarskog rasta.
No, ispod haube popularnog indeksa nakupljaju se rizici koje mnogi investitori podcjenjuju. Je li MSCI World doista tako siguran kao što svi tvrde? Ili slijepo srljamo u „pasivni balon“? U ovom članku rasvjetljavamo mračne strane svjetskog ETF-a i ukazujemo na alternative koje će vaš portfelj učiniti otpornim na krizu.
Naziv „MSCI World“ sugerira široku disperziju po cijelom globusu. Tko ovdje investira, često vjeruje da je optimalno diverzificirao svoj rizik. Međutim, pogled na trenutni Factsheet (stanje krajem 2024.) pokazuje potpuno drugačiju sliku.
Udio američkih dionica u MSCI Worldu sada iznosi više od 70 posto. Za usporedbu: prije financijske krize 2008. ta je vrijednost bila ispod 50 posto. Činjenica je da s MSCI World ETF-om ne kupujete svjetski portfelj, već američki fond s malim dodatkom europskih i japanskih dionica.
Rizik: Ako američko gospodarstvo oslabi ili američki dolar masovno izgubi na vrijednosti u odnosu na euro, to će punom snagom pogoditi vaš navodno „globalni“ portfelj. Geografska diverzifikacija, koja bi trebala zaštititi investitore od pada pojedine nacije, gotovo više ne postoji.
Još je dramatičnija koncentracija na nekoliko pojedinačnih dionica. 10 najvećih pozicija u MSCI Worldu sada čine oko 27 do 28 posto ukupne težine indeksa. To znači: četvrtina vašeg novca nalazi se u šačici tvrtki.
Među tim vodećim pozicijama nalaze se gotovo isključivo američki tehnološki divovi kao što su:
Stručnjaci upozoravaju na ogroman „rizik balona“ u području umjetne inteligencije (AI). Valuacije tih tvrtki su astronomski visoke. Ako euforija oko umjetne inteligencije splasne ili dođe do korekcije tehnoloških dionica (kao kod Dotcom kraha 2000. godine), to će povući cijeli MSCI World prema dolje. Tko misli da je široko disperziran, zapravo je ekstremno ovisan o raspoloženju Silicijske doline.
Michael Burry, investitor koji je postao poznat kroz film The Big Short jer je predvidio nekretninsku krizu 2008., već godinama upozorava na ETF balon.
Njegova teza: zbog masovnog priljeva u pasivne ETF-ove, novac investitora slijepo teče u najveće tvrtke bez stvarnog formiranja cijena. To umjetno napuhuje valuacije velikih korporacija, dok se manje tvrtke („Small Caps“) zanemaruju. Kada se raspoloženje promijeni i svi istovremeno požele izaći kroz „izlaz u nuždi“ – odnosno prodati svoje udjele u ETF-u –, likvidnost bi mogla presušiti, a cijene pasti dramatičnije nego što predviđaju povijesni modeli.
Tko štedi s MSCI Worldom za mirovinu, za djecu ili unuke, mora razmišljati u desetljećima. Tu na scenu stupa najveći makroekonomski rizik: državni dug SAD-a.
SAD sjedi na planini duga koja eksponencijalno raste. Prognoze predviđaju da bi zaduženost u sljedećih 10 do 20 godina mogla porasti na preko 130 % BDP-a. Povijesno gledano, za visoko zadužene države često postoje samo dva izlaza:
Za vas kao investitora u eurima, scenarij 2 znači masovni valutni rizik. Ako američki dolar dugoročno izgubi kupovnu moć, realni prinos vašeg ETF-a s naglaskom na SAD će se istopiti. Što vam koristi 8 % rasta cijene u američkim dolarima ako dolar istovremeno izgubi 10 % na vrijednosti?
MSCI World nije loš proizvod, ali nije ni bezrizični univerzalni lijek kakvim se često prikazuje. Kritike stručnjaka i medija poput Handelsblatta ili ExtraETF-a su opravdane: rizik koncentracije na SAD i tehnološki sektor je stvaran.
Kako biste svoj portfelj učinili doista otpornim na sve uvjete, trebali biste pogledati izvan okvira MSCI Worlda:
Brojke ne lažu – ali pričaju različite priče ovisno o razdoblju. Pogled na izvedbu posljednjih godina pokazuje: oni koji su se oslanjali samo na MSCI World solidno su zaradili, ali prava "sigurnosna sidra" poput zlata često su iznenađujuće snažno profitirala u kriznim vremenima i u srednjem roku.
Evo usporedbe ukupnog prinosa (Total Return u eurima) kroz različita razdoblja:
| Imovina / ETF | 1 godina | 5 godina (ukupno) | 10 godina (ukupno) | Profil rizika |
|---|---|---|---|---|
| MSCI World ETF | oko +20 % | oko +85 % | oko +160 % | Visok (tržište dionica, fokus na SAD) |
| S&P 500 (USA) | oko +25 % | oko +115 % | oko +245 % | Vrlo visok (samo SAD, tehnološki usmjeren) |
| Zlato (u eurima) | oko +44 % | oko +135 % | oko +260 % | Srednji (zaštita valute) |
| Srebro (u eurima) | oko +66 % | oko +140 % | oko +120 % | Visok (volatilan, industrijski metal) |
| Bitcoin | oko +70 % | oko +950 % | > 10.000 % | Ekstreman (rizik od potpunog gubitka) |
*Napomena: Vrijednosti su povijesne približne vrijednosti (u eurima) i ne uključuju naknade za kupnju ili poreze. Prošla kretanja nisu jamstvo za budućnost.
Upravo u vremenima rekordne zaduženosti i tehnoloških balona pokazuje se prava vrijednost zlata i srebra. Za razliku od dionica ili ETF-ova, fizički plemeniti metali nemaju rizik druge ugovorne strane. Oni ne mogu bankrotirati i tisućljećima su provjerena zaštita od obezvrjeđivanja novca i državnih dužničkih orgija.
Dok MSCI World živi od obećanja budućnosti (AI, tehnološki rast), zlato je osiguranje u slučaju da se ta obećanja ne ispune. Zdrava primjesa plemenitih metala u vašem portfelju osigurava stabilnost koju čisti dionički portfelj danas više ne može jamčiti.
Ostanite dalekovidni,
Vaš Nils Gregersen
