Poduzetničke obitelji u kriznom načinu rada: Zašto zlato, porezi i geopolitika oblikuju strategiju upravljanja imovinom za 2026.

Zlato je ponovno u središtu – i to ne samo zbog cijene

Dana 04.04.2026. cijena zlata iznosi oko 4.059 eura po finoj unci. To nije samo brojka za trgovce, već signal šireg obrasca: kada se nesigurnost povećava, odluke o ulaganju postaju trezvenije, šire – i često defenzivnije.

Upravo to pokazuje 6. „wir“-Barometar (ožujak 2026.), istraživanje provedeno među 140 osoba iz okruženja njemačkih poduzetničkih obitelji (pretežito dioničari, često u operativnim ulogama ili ulogama u odborima). Rezultati su uzbudljivi i zato što je istraživanje provedeno u siječnju/veljači 2026. – dakle, prije nego što su nove geopolitičke eskalacije počele dominirati naslovnicama.

U srži, studija priča priču koju mnogi privatni ulagači podcjenjuju: poduzetničke obitelji ne razmišljaju u „modnim trendovima portfelja“, već u robusnosti. One investiraju tako da imovina funkcionira čak i kada politika, kamatne stope, trgovina ili cijene energenata istovremeno šalju suprotstavljene impulse.

Nova hijerarhija rizika: Porezi pobjeđuju geopolitiku

Što najviše ugrožava očuvanje obiteljskog bogatstva? Redoslijed je jasan – i politički.

U Barometru 71 % ispitanika navodi povećanje poreza i davanja u Njemačkoj kao najveću opasnost. Pritom je zanimljiv trend: u usporedbi s 2025. godinom, to je skok od 9 postotnih bodova na novu najvišu vrijednost unutar serije Barometra.

Odmah iza slijede rizici koji su izravno povezani s konkurentnošću i društvenom stabilnošću: 45 % brine se zbog preniskog tempa Europe u tehničkom razvoju u usporedbi s SAD-om i Kinom, također 45 % zbog populizma i društvene podjele. Trgovinski ratovi i zatvaranje tržišta ostaju relevantni s 40 % – ali više nisu dominantni pokretači kao u fazama akutne eskalacije.

Ovi prioriteti uklapaju se u okruženje u kojem inflacija ponovno postaje vidljivija: za Njemačku je Destatis za ožujak 2026. objavio preliminarnih +2,7 % u odnosu na prethodnu godinu. Porezi, energetski i cjenovni šokovi na poduzetničke obitelji djeluju dvostruko: operativno u poduzeću i strateški u imovini.

Tablica: Najveće prijetnje očuvanju obiteljske imovine (izvadak)

Izvor: 6. „wir“-Barometar (ožujak 2026.).

Ciljevi ulaganja se mijenjaju: Odmak od „čistog očuvanja vrijednosti“ prema mjerljivom upravljanju

Unatoč svoj nesigurnosti, očuvanje vrijednosti ostaje važno – ali se ponderiranje mijenja. 44 % navodi realno očuvanje vrijednosti kao dugoročni cilj ulaganja, dok 22 % prioritet daje relativnom prinosu u odnosu na benchmark. U usporedbi s prethodnom godinom, fokus na realno očuvanje vrijednosti značajno opada (s 52 % na 44 %).

To je suptilna, ali odlučujuća razlika: čini se da poduzetničke obitelji ne postaju „sklonije riziku“ – one postaju preciznije. Kada benchmarkovi postanu važniji, rastu zahtjevi i mjerljivost. Ne želi se samo „proći“, već biti dokazivo bolji od referentnog okvira.

Što je doista išlo dobro: Zlato iznenađuje – dionice ostaju snažne

Možda najjasniji nalaz za ulagače u plemenite metale je blok o izvedbi. Gledajući unatrag na 2025. godinu, 40 % ispitanika navodi da je zlato nadmašilo planirane brojke – češće nego bilo koja druga klasa imovine. Kod dionica to navodi 32 %, kod sirovina/infrastrukture 17 %.

Istovremeno, detaljna tablica pokazuje: zlato u tim portfeljima nije nužno „ogromno“, ali je tamo učinkovito – kao komponenta koja u fazama stresa nadmašuje očekivanja. I upravo je to logika mnogih poduzetničkih obitelji: portfelj ne smije samo donositi prinos, već mora ostati stabilan i u pogrešnim tjednima u godini.

Činjenica da zlato danas (stanje 04.04.2026.) kotira na oko 4.059 eura po unci, stoga je manje povod za spekulaciju, a više povod za kontekstualizaciju: plemeniti metali u tim strategijama upravljanja imovinom nisu modni dodatak, već stalno sidro stabilnosti.

Geografska diversifikacija postaje pragmatičnija: Europa izbija u prvi plan

Još jedan signal iz Barometra: 57 % vidi primjetne učinke geopolitičkih promjena i trgovinskih politika na strategiju internacionalizacije svog obiteljskog poduzeća.

Među onima koji osjećaju promjene, fokus se mjerljivo pomiče: 45 % planira proširiti aktivnosti u Europi, dok se SAD i Kina ocjenjuju heterogenije. To je značajno jer ne zvuči kao „odvajanje“, već kao upravljanje rizikom: blizina, pravna sigurnost, opskrbni lanci, valutni rizici i rizici sankcija ponovno se uračunavaju u strategiju.

Održivost gubi na prioritetu – o prinosu se ponovno oštrije pregovara

I to je dio stvarnosti: 44 % ne uzima u obzir nikakve aspekte održivosti u svojim ulaganjima (plus 4 boda u odnosu na prethodnu godinu). Čak i među obiteljima koje uzimaju u obzir održivost, opada spremnost na odricanje od prinosa: 44 % bilo bi spremno odreći se prinosa radi toga – prošle godine bilo je to 53 %.

To se na prvi pogled čini kao korak unatrag, ali je i izraz okruženja s većim pritiskom troškova i političkom nesigurnošću: kada porezi, energija i regulacija rastu kao izvori rizika, svaki „dodatni uvjet“ u portfelju strože se provjerava.

Što privatni ulagači mogu naučiti iz toga – bez potrebe da budu „poduzetnička obitelj“

Najvažnija spoznaja nije da bi te portfelje trebalo kopirati. Najvažnija spoznaja je način razmišljanja koji stoji iza toga: poduzetničke obitelji tretiraju ulaganje imovine kao sustav, a ne kao zbirku pojedinačnih ideja. One istovremeno paze na političke okvire, realnu kupovnu moć, pitanja valute i lokacije te ulogu stabilizirajućih komponenti poput zlata.

Tko danas želi usmjeriti svoju imovinu, može se orijentirati na to da vlastitu strategiju manje shvaća kao „godišnju okladu“ – a više kao strukturu koja izdržava više scenarija budućnosti. U vremenu u kojem je inflacija u Njemačkoj nedavno ponovno dosegla 2,7 % (preliminarno, ožujak 2026.), ova logika robusnosti više je od akademskog koncepta.

Ostanite dalekovidni

Vaš Helge Peter Ippensen