Novo porezno pravilo potresa tržište srebra: Zašto carinska skladišta u Njemačkoj odjednom postaju skuplja – i zašto Spargold prema trenutačnom stanju nije pogođen

Dana 9. travnja 2026. Savezno ministarstvo financija (BMF) dopisom o oslobođenju od poreza na dodanu vrijednost kod isporuka povezanih s uvozom (§ 4 br. 4b UStG) nanovo je konkretiziralo praksu PDV-a. Pritom je presudna formulacija koja u stvarnosti odlučuje o čitavim poslovnim modelima: oslobođenje od poreza pretpostavlja da je uvoz u carinski, odnosno porezno-pravno slobodan promet, doista predviđen.

To se prvenstveno odnosi na konstrukcije u kojima su srebro i drugi metali bili pohranjeni u njemačkim carinskim skladištima, dok je roba tamo više puta mijenjala vlasnika bez planiranog stvarnog uvoza u slobodan promet. Upravo te konstelacije s novim tumačenjem BMF-a postaju manje atraktivne ili ih je praktički nemoguće provesti. Handelsblatt vrlo konkretno opisuje posljedice: ulagači kod metala poput srebra više ne mogu izbjeći PDV uz pomoć njemačkih carinskih skladišta, a prvi su trgovci već obustavili transakcije.

Pritom je važno jasno razgraničenje: nisu pogođena „carinska skladišta sama po sebi“, već određene primjene PDV-a i modeli obrade oko njemačkih carinskih skladišta kada nedostaje perspektiva uvoza.

Što se konkretno promijenilo – i zašto to pogađa upravo njemačka carinska skladišta

Carinska skladišta su skladišta u kojima se može skladištiti roba iz trećih zemalja sve dok se ne pusti u slobodan promet EU-a. Do sada je za neke sudionike na tržištu bila privlačna postavka u kojoj je fizička roba ostajala u njemačkom carinskom skladištu, ali se njome ekonomski trgovalo. BMF sada pojašnjava da je oslobođenje od poreza prema § 4 br. 4b UStG vezano uz „isporuku koja prethodi“ uvozu i da uvoz postoji kada se roba iz treće zemlje u tuzemstvu pusti u carinski, odnosno porezno-pravno slobodan promet.

Posljedica nije apstraktna, već operativna: ako roba ostane u njemačkom carinskom skladištu, a stvarni uvoz u slobodan promet nije predviđen, nedostaje upravo preduvjet uz koji BMF veže oslobođenje. Time su pod pritiskom posebno modeli koji su se oslanjali na „promjenu vlasnika bez uvoza“.

Zašto to tako snažno pogađa upravo srebro

Srebro je s gledišta ulagača posebno osjetljivo jer se u Njemačkoj, za razliku od investicijskog zlata, obično drugačije tretira u pogledu PDV-a. Investicijsko zlato je prema § 25c UStG pod određenim uvjetima neoporezivo, što stvara strukturnu prednost u odnosu na srebro.

Ako za srebro sada otpadnu određeni načini obrade putem njemačkih carinskih skladišta, komponenta PDV-a u konačnoj cijeni ponovno postaje vidljivija. To objašnjava zašto je vijest tako brzo stigla do branše i zašto trgovci u kratkom roku prilagođavaju procese.

Istovremeno, srebro fundamentalno ostaje tržište sa strukturnom napetošću. Prema Reutersu, koji se poziva na Silver Institute i Metals Focus, očekuje se da će se globalni deficit srebra 2026. godine povećati na 46,3 milijuna unci, nakon 40,3 milijuna unci u 2025.; osim toga, od 2021. godine iz zaliha je povučeno ukupno 762 milijuna unci.
U takvom okruženju svako dodatno trenje pri obradi ne djeluje kao teorija, već kao cjenovni faktor.

Ključno za čitatelje: Njemačka carinska skladišta pogođena – Spargold prema trenutačnom stanju nije

Glavna poruka za klijente Spargolda može se jasno formulirati bez pravnog pretjerivanja: Spargold prema trenutačnom stanju ne koristi model koji se temelji na „promjenama vlasnika u njemačkom carinskom skladištu bez perspektive uvoza“. Presudna je logika dopisa BMF-a: radi se o povezanosti sa stvarnim, predviđenim uvozom u slobodan promet.

Spargold se u svom modelu oslanja na fizičku robu i transparentno formiranje cijena, bez oslanjanja na to da se efekti PDV-a ostvaruju putem njemačkih carinskih skladišta kroz čiste konstrukcije skladištenja/knjiženja. Time se problemska konstelacija o kojoj se raspravlja na tržištu ne odnosi na postavku Spargolda. Ova klasifikacija nije pravni savjet, već trijezno razgraničenje od prakse opisane u Handelsblattu, u kojoj su upravo njemačka carinska skladišta korištena kao instrument za optimizaciju PDV-a.

Cijena je signal – porez i obrada su stvarnost

Mnogi ulagači prvo gledaju spot cijenu. U praksi je konačna cijena zbroj spot cijene, premije, logistike/osiguranja i logike poreza, odnosno obrade. Ako se porezni tretman za određene modele njemačkih carinskih skladišta promijeni, razlika između „cijene na ekranu“ i „cijene pri kupnji“ ponovno postaje veća. To što trgovci obustavljaju transakcije stoga je prvenstveno signal za restrukturiranje procesa: novi dokazi, nova logika lanca opskrbe, novo formiranje cijena.

Klasifikacija: Što ulagači sada doista moraju usporediti

BMF govori o tumačenju/primjeni zakona o PDV-u, a ne o paušalnoj zabrani carinskih skladišta. U praksi su, međutim, važni detalji lanca opskrbe, ugovorna perspektiva uvoza i lanac dokaza.
Za ulagače to znači: proizvodi i modeli pohrane više će se razlikovati, a usporedba cijena još će dosljednije ovisiti o all-in konačnoj cijeni.

Tablica 1: Vremenski tijek promjene i neposredne reakcije tržišta

Tablica 2: Logika izračuna – što 19 % PDV-a može značiti u kupovnoj cijeni

Točne cijene variraju ovisno o proizvodu, trgovcu, premiji i poreznom tretmanu. Radi klasifikacije, primjer pokazuje samo učinak PDV-a od 19 % na neto vrijednost robe.

Zaključak: „Pojašnjenje“ sa stvarnom cijenom – ali ne za svaki model

Novo tumačenje BMF-a ne pomiče cijenu srebra, ali pomiče mehaniku načina na koji se srebrom u određenim modelima može trgovati i kako se može pohraniti putem njemačkih carinskih skladišta. Za ulagače to znači: manje prostora putem načina obrade, veći fokus na finalnu konačnu cijenu i konkretnu strukturu proizvoda. I najvažnija jasnoća za klijente Spargolda glasi: prema trenutačnom stanju, model Spargolda ne ovisi o upravo onim konstrukcijama koje su sada pod pritiskom u Njemačkoj.

Ostanite dalekovidni

Vaš Helge Peter Ippensen