Geopolitička karta svijeta se promijenila, a s njom i povjerenje u stare saveze. Tema o kojoj se dugo raspravljalo samo na nišnim forumima sada dopire do političkog mainstreama u Berlinu: sigurnost njemačkih zlatnih rezervi u SAD-u.
S 3.378 tona Njemačka posjeduje drugu najveću zalihu zlata na svijetu – jamac stabilnosti u nesigurnim vremenima. No, njezin golemi dio, točnije 1.236 tona u vrijednosti od oko 164 milijarde eura, ne nalazi se u Frankfurtu, već u dubokim trezorima Federal Reserve (Fed) u New Yorku.
Političarka FDP-a zadužena za obrambenu politiku, Marie-Agnes Strack-Zimmermann, pokrenula je raspravu koja zadaje glavobolje Bundesbanku: Je li to zlato pod predsjedništvom Donalda Trumpa još uvijek sigurno ili prijeti opasnost da postane politički „zalog“?
Da bismo razumjeli ozbiljnost situacije, vrijedi pogledati aktualna mjesta pohrane (stanje početkom 2026.):
Povijesno gledano, zlato je bilo pohranjeno u inozemstvu kako bi se tijekom Hladnog rata zaštitilo od pristupa s Istoka. No, kritičari tvrde: Hladni rat je gotov, a nova prijetnja je nepredvidivost najbližeg saveznika.
Zahtjevi političara su jasni. Strack-Zimmermann je u Spiegelu i za Tagesspiegel upozorila da Njemačka nema „neograničenu fizičku kontrolu“ nad zalihama u New Yorku. Njezina zabrinutost: u trgovinskom ratu ili diplomatskom sukobu, američka vlada mogla bi uskratiti pristup zlatu.
„Već sutra bi se moglo dogoditi da američka vlada iznenada kaže: 'Sada zadržavamo zlatne rezerve kao zalog'.“ – Wolfgang Wrzesniok-Roßbach, stručnjak za zlato (citirano putem ARD/Tagesschau)
Zeleni i stručnjaci poput bivšeg voditelja istraživanja u Bundesbanku, Emanuela Möncha, također se u Handelsblattu zalažu za veću stratešku neovisnost. Argument: zlato je prava rezerva samo ako mu se u hitnim slučajevima može fizički pristupiti.
Ovo je pitanje koje desetljećima zaokuplja teoretičare zavjere, ali ga sada postavljaju i trijezni analitičari. Kada je zlato posljednji put doista prebrojano?
Bundesbank uvijek naglašava da ima puno povjerenje u Fed. Između 2013. i 2017. godine, u sklopu djelomičnog povlačenja, oko 300 tona prebačeno je iz New Yorka u Frankfurt. Kod tih poluga nisu utvrđene nikakve nepravilnosti. Ipak, ostaje kritična točka:
Zašto predsjednik Bundesbanka Joachim Nagel jednostavno ne vrati zlato kući? Odgovor leži u geopolitici i tržišnoj mehanici.
Potpuno povlačenje njemačkih rezervi bio bi diplomatski skandal. To bi bio ultimativni iskaz nepovjerenja najvećeg europskog gospodarstva prema američkom dolaru i američkoj vladi. To bi moglo:
Bundesbank argumentira pragmatično: zlato in New Yorku služi likvidnosti. Budući da se trgovina zlatom u svijetu primarno odvija u američkim dolarima, zlato se na licu mjesta u New Yorku može u sekundi zamijeniti za devize kako bi se poduprla valuta. Da se zlato nalazi u Frankfurtu, moralo bi se prvo fizički transportirati – što je u krizi logistička noćna mora.
Rasprava o njemačkom zlatu jasno pokazuje jedno: u svijetu u kojem vrijedi „America First“, i europske države moraju odbaciti svoju naivnost. Zlato kojem nemate izravan pristup u hitnim je slučajevima samo obećanje na papiru.
Ono što vrijedi za državu, još više vrijedi za privatnog investitora. Certifikati, ETF-ovi ili zlatni računi u banci su praktični, ali uvijek nose rizik druge ugovorne strane. Ako se čak i Savezna Republika Njemačka mora brinuti za pristup svom vlasništvu, koliko se sigurno vi osjećate sa samim potraživanjem na papiru?
Rješenje je fizičko vlasništvo. Uz Spargold App postajete neovisni o geopolitičkim igrama. Kupujete pravo, fizičko zlato i srebro koje se sigurno čuva za vas – ali uvijek ostaje 100 % vaše pravno vlasništvo. Bez papirologije, bez pristupa trećih strana. Preuzmite kontrolu nad svojom osobnom „zlatnom rezervom“.
Ostanite suvereni,
Vaš Nils Gregersen
