Zlatni alarm 2026.: Moraju li se njemačke rezerve povući iz SAD-a?

Geopolitička karta svijeta se promijenila, a s njom i povjerenje u stare saveze. Tema o kojoj se dugo raspravljalo samo na nišnim forumima sada dopire do političkog mainstreama u Berlinu: sigurnost njemačkih zlatnih rezervi u SAD-u.

S 3.378 tona Njemačka posjeduje drugu najveću zalihu zlata na svijetu – jamac stabilnosti u nesigurnim vremenima. No, njezin golemi dio, točnije 1.236 tona u vrijednosti od oko 164 milijarde eura, ne nalazi se u Frankfurtu, već u dubokim trezorima Federal Reserve (Fed) u New Yorku.

Političarka FDP-a zadužena za obrambenu politiku, Marie-Agnes Strack-Zimmermann, pokrenula je raspravu koja zadaje glavobolje Bundesbanku: Je li to zlato pod predsjedništvom Donalda Trumpa još uvijek sigurno ili prijeti opasnost da postane politički „zalog“?

Status quo: Gdje se doista nalazi naše zlato?

Da bismo razumjeli ozbiljnost situacije, vrijedi pogledati aktualna mjesta pohrane (stanje početkom 2026.):

• Frankfurt (Bundesbank): 1.710 tona (oko 50,6 %) – Ovdje Njemačka ima potpunu fizičku kontrolu.
• New York (Fed): 1.236 tona (oko 36,6 %) – Kamen spoticanja.
• London (Bank of England): 432 tone (oko 12,8 %) – Kao najvažnije mjesto za trgovinu zlatom na svijetu.

Povijesno gledano, zlato je bilo pohranjeno u inozemstvu kako bi se tijekom Hladnog rata zaštitilo od pristupa s Istoka. No, kritičari tvrde: Hladni rat je gotov, a nova prijetnja je nepredvidivost najbližeg saveznika.

Kritika: „Više nije održivo“

Zahtjevi političara su jasni. Strack-Zimmermann je u Spiegelu i za Tagesspiegel upozorila da Njemačka nema „neograničenu fizičku kontrolu“ nad zalihama u New Yorku. Njezina zabrinutost: u trgovinskom ratu ili diplomatskom sukobu, američka vlada mogla bi uskratiti pristup zlatu.

„Već sutra bi se moglo dogoditi da američka vlada iznenada kaže: 'Sada zadržavamo zlatne rezerve kao zalog'.“ – Wolfgang Wrzesniok-Roßbach, stručnjak za zlato (citirano putem ARD/Tagesschau)

Zeleni i stručnjaci poput bivšeg voditelja istraživanja u Bundesbanku, Emanuela Möncha, također se u Handelsblattu zalažu za veću stratešku neovisnost. Argument: zlato je prava rezerva samo ako mu se u hitnim slučajevima može fizički pristupiti.

Provjera revizije: Je li zlato uopće još tamo?

Ovo je pitanje koje desetljećima zaokuplja teoretičare zavjere, ali ga sada postavljaju i trijezni analitičari. Kada je zlato posljednji put doista prebrojano?

Bundesbank uvijek naglašava da ima puno povjerenje u Fed. Između 2013. i 2017. godine, u sklopu djelomičnog povlačenja, oko 300 tona prebačeno je iz New Yorka u Frankfurt. Kod tih poluga nisu utvrđene nikakve nepravilnosti. Ipak, ostaje kritična točka:

• Nema potpune revizije: Nema javne potvrde da njemačka izaslanstva imaju nenajavljen pristup svim 1.236 tona u New Yorku kako bi ih fizički popisali i provjerili autentičnost.
• Papirnato naspram fizičkog: Kritičari strahuju da bi zlatne zalihe mogle biti višestruko posuđene putem leasing poslova središnjih banaka. Ako bi Njemačka zatražila svoje zlato natrag, Fed bi to zlato u određenim okolnostima morao tek nabaviti na tržištu.

Scenarij: Što se događa u slučaju potpunog povlačenja?

Zašto predsjednik Bundesbanka Joachim Nagel jednostavno ne vrati zlato kući? Odgovor leži u geopolitici i tržišnoj mehanici.

1. Posljedice za SAD i dolar

Potpuno povlačenje njemačkih rezervi bio bi diplomatski skandal. To bi bio ultimativni iskaz nepovjerenja najvećeg europskog gospodarstva prema američkom dolaru i američkoj vladi. To bi moglo:

• Oslabiti status američkog dolara kao vodeće svjetske valute.
• Potaknuti druge nacije da također povuku svoje rezerve (domino efekt).
• Dovesti odnose između Berlina i Washingtona pod Trumpom do točke smrzavanja.

2. Posljedice za Njemačku

Bundesbank argumentira pragmatično: zlato in New Yorku služi likvidnosti. Budući da se trgovina zlatom u svijetu primarno odvija u američkim dolarima, zlato se na licu mjesta u New Yorku može u sekundi zamijeniti za devize kako bi se poduprla valuta. Da se zlato nalazi u Frankfurtu, moralo bi se prvo fizički transportirati – što je u krizi logistička noćna mora.

Zaključak: Povjerenje je dobro, kontrola je bolja

Rasprava o njemačkom zlatu jasno pokazuje jedno: u svijetu u kojem vrijedi „America First“, i europske države moraju odbaciti svoju naivnost. Zlato kojem nemate izravan pristup u hitnim je slučajevima samo obećanje na papiru.

Ono što vrijedi za državu, još više vrijedi za privatnog investitora. Certifikati, ETF-ovi ili zlatni računi u banci su praktični, ali uvijek nose rizik druge ugovorne strane. Ako se čak i Savezna Republika Njemačka mora brinuti za pristup svom vlasništvu, koliko se sigurno vi osjećate sa samim potraživanjem na papiru?

Rješenje je fizičko vlasništvo. Uz Spargold App postajete neovisni o geopolitičkim igrama. Kupujete pravo, fizičko zlato i srebro koje se sigurno čuva za vas – ali uvijek ostaje 100 % vaše pravno vlasništvo. Bez papirologije, bez pristupa trećih strana. Preuzmite kontrolu nad svojom osobnom „zlatnom rezervom“.

Ostanite suvereni,

Vaš Nils Gregersen