
Ovog tjedna rečenica iz ureda kancelara potaknula je raspravu koju mnogi u svakodnevici već dugo osjećaju: savezni kancelar Friedrich Merz rekao je da će zakonsko mirovinsko osiguranje ubuduće biti „u najboljem slučaju još samo osnovno osiguranje“; morali bi se dodati kapitalno pokriveni elementi strukovnog i privatnog osiguranja.
Rečenica je toliko jasna da gotovo ne ostavlja prostora za interpretaciju. I upravo zato pogađa živac. Aktualna anketa, objavljena u vezi s tom izjavom, pokazuje: 69 % ispitanika brine se zbog siromaštva u starosti.
Bilo da se ova brojka čita kao trenutna snimka ili signal upozorenja: ona opisuje kolika je nesigurnost čim se „mirovina“ više ne izjednačava automatski sa „životnim standardom“.
„Osnovno osiguranje“ zvuči kao minimum, a ne kao život koji je netko izgradio. Problem je manje u izboru riječi, a više u slici iza njih: ako zakonska mirovina prvenstveno predstavlja temelj, nastaje praznina koju treba individualno popuniti. Upravo ovdje počinje pravo društveno pitanje: tko može popuniti tu prazninu – a tko ne?
Da ta briga nije neutemeljena, pokazuju službene brojke o osnovnom osiguranju. U prosincu 2025. u Njemačkoj je oko 1,28 milijuna ljudi primalo naknade osnovnog osiguranja u starosti i u slučaju smanjene privređivačke sposobnosti – +1,8 % u odnosu na prosinac 2024.
Osnovno osiguranje nije istoznačno sa siromaštvom u starosti u cijelom mirovinskom sustavu, ali je pouzdan indikator da dio stanovništva ne može podmiriti troškove života u starosti iz vlastitih sredstava.
Vrijedi baciti drugi pogled na životnu stvarnost: prema Destatisu, 16,1 % stanovništva u Njemačkoj smatra se ugroženim od siromaštva (posljednje objavljeno stanje).
Ugroženost od siromaštva ne znači automatski „bez krova nad glavom“. To znači da je raspoloživi dohodak u odnosu na društveni medijan toliko nizak da sudjelovanje u društvu postaje teže. U starosti to može biti posebno primjetno jer se manevarski prostor često smanjuje: rastući troškovi stanovanja i energije, izdaci za zdravlje, manja fleksibilnost kod dodatne zarade.
Ono što Merz’ova rečenica izaziva, dakle, nije prvenstveno politička rasprava o „mirovinskim formulama“, već vrlo osobno pitanje: je li kombinacija zakonske mirovine, eventualne strukovne mirovine i privatnog osiguranja dovoljna za održavanje vlastitog životnog standarda – čak i u okruženju u kojem kupovna moć varira?
Pojam „kapitalno pokriveno“ u svakodnevici se često izjednačava s rizikom tržišta dionica. Zapravo, on prvenstveno znači jedno: gradi se imovina koja kasnije iz kapitalne osnovice omogućuje isplate. Kako je ta imovina strukturirana, može biti vrlo različito – od klasičnih osiguravateljnih rješenja preko fondova do materijalne imovine.
Materijalna imovina ima čvrsto mjesto u ovoj raspravi jer ne ovisi o jednom jedinom mehanizmu. Ona može prikazati rizike kupovne moći drugačije od čisto nominalnih vrijednosti. To se, međutim, ne smatra jamstvom, već karakteristikom: materijalna imovina često reagira na druge pokretače nego što su plaće, mirovinski bodovi ili obećanja o kamatama.
Fizički plemeniti metali – prije svega zlato – često se opisuju kao „najstarija valuta na svijetu“. Povijesno gledano, to je točno kao kulturološka atribucija: zlato se tisućljećima koristilo kao pohrana vrijednosti. Za današnje štediše, međutim, presudnije je kako se zlato ponaša u modernim okvirima: njime se trguje na međunarodnoj razini, nije ga moguće proizvoljno umnožiti i u mnogim portfeljima ima stabilizirajuću funkciju – bez da iz toga automatski slijedi obećanje o prinosu.
I porezno je ta tema relevantna u Njemačkoj. Dobici od prodaje fizičkog zlata u privatnoj imovini su načelno neoporezivi, ako između kupnje i prodaje prođe više od godinu dana (privatni prodajni poslovi).
Važno je: porezna pravila se mogu promijeniti, a konkretan tretman ovisi o pojedinačnom slučaju. Tko se na to oslanja, trebao bi provjeriti aktualnu pravnu situaciju ili zatražiti stručno mišljenje.
Mnogi ljudi kod plemenitih metala misle na velike iznose, poluge i sefove. U praksi, međutim, osiguranje često ne počinje s „puno“, već s „dosljedno“. Mali redoviti iznosi mogu pomoći da se uopće izgradi mehanizam: svjesno odvajanje, disciplina, jasno razdvajanje novca za potrošnju i novca za osiguranje.
Pritom je manje presudno pitanje „zlato ili ne“, već: odgovara li dodavanje materijalne imovine vlastitim ciljevima, vremenskom horizontu i likvidnosti? Tko ovisi o novcu za nekoliko mjeseci, razmišlja drugačije od nekoga tko planira desetljećima. A tko je već snažno investiran u jednu klasu imovine, prije mu treba uravnoteženje nego udvostručenje.
Rasprava o mirovinama brzo postaje emocionalna. Stoga pomaže pogled na trijezne ključne brojke kako bi se osjećaj odvojio od činjenica.
| Ključna brojka | Vrijednost | Stanje/Izvor |
|---|---|---|
| Briga zbog siromaštva u starosti (anketa u kontekstu Merzove izjave) | 69 % | objavljeno 24.04.2026. |
| Osnovno osiguranje u starosti i u slučaju smanjene privređivačke sposobnosti (Njemačka) | 1,28 mil. osoba | prosinac 2025., Destatis |
| Stopa ugroženosti od siromaštva (Njemačka) | 16,1 % | Destatis, PM 03.02.2026. |
| Cijena zlata (1 g, EUR) | 128,61 € | 24.04.2026., 08:32 h |
Ove brojke ne zamjenjuju osobno planiranje, ali čine vidljivim: rasprava nije teorijska. Ona ima mjerljivu stvarnost – u brigama, u statistikama naknada i u tržišnim cijenama.
Kada se izjave poput „osnovno osiguranje“ iznenada službeno izgovore, iskušenje je veliko da se odmah djeluje. Upravo tada se isplati proturefleks: prvo razumjeti, a zatim odlučiti. Kod spar.gold-a je stoga u prvom planu princip koji u nemirnim vremenima stvara povjerenje: fokus na fizičke plemenite metale kao element materijalne imovine, transparentno razumljiv i bez obećanja koja nitko ozbiljan ne može dati.
Zakonska mirovina ostaje središnji element – već zbog svoje društvene zadaće. Ali tko želi aktivno osigurati svoj životni standard, morat će se pozabaviti dodatnim elementima. Bilo da je to strukovno rješenje, privatno kapitalno pokriveno osiguranje ili dodavanje materijalne imovine: presudno je da koncept odgovara vlastitom životu i da je dugoročno održiv.
Ostanite dalekovidni
Vaš Helge Peter Ippensen
