Svatko tko prati zlato poznaje ovu rečenicu: „Sada je preskupo.“ Rečenica zvuči logično jer se drži jedne točke: aktualnog tečaja. No, sam tečaj malo govori o tome je li zlato trenutno „skupo“ ili jednostavno „visoko“. Jer zlato se kreće u valovima, a ne u ravnim linijama. Nakon snažnih porasta, korekcije su normalne, ponekad čak i nužne kako bi trend ostao zdrav.
Zanimljiv je trenutak: sredinom veljače 2026. cijena zlata u eurima za finu uncu povremeno je iznosila oko 4.254 eura (stanje podataka 19. veljače, ujutro). Dana 20. veljače zlatom se na međunarodnom tržištu trgovalo po cijeni od oko 5.047 američkih dolara po unci, nakon što su slabiji ekonomski podaci iz SAD-a i politička neizvjesnost poduprli potražnju.
To djeluje proturječno, ali nije. Zlato može kratkoročno korigirati, a dugoročno ipak rasti. Ključno pitanje stoga nije „Je li zlato trenutno skupo?“, već: Koje sile pokreću cijenu i kako se zlato uklapa u vlastitu strukturu imovine?
Zlato ne reagira na naslove, već na ono što naslovi izazivaju na tržištima kapitala: povjerenje, likvidnost, kamatne stope, apetit za rizikom. Trenutno se spaja nekoliko čimbenika.
Važan pokretač su kamatne stope i realni prinosi. U SAD-u je prinos na 10-godišnju državnu obveznicu nedavno iznosio oko 4,09 posto (stanje: 18. veljače 2026.). Takve razine su relevantne za zlato jer zlato ne isplaćuje tekuće kamate. Što su sigurnija kamatna ulaganja privlačnija, to će zlato kratkoročno morati biti „konkurentnije“ – uglavnom kroz padove ili faze bočnog kretanja. Obrnuto, već i sami signali da bi kamatne stope mogle pasti u budućnosti dovoljni su da ponovno potaknu zlato.
I Europa ima utjecaja. EZB je početkom veljače 2026. ostavila ključne kamatne stope nepromijenjenima; kamatna stopa na depozite iznosi 2,00 posto, a glavna stopa refinanciranja 2,15 posto. Stabilnije kamatne stope smanjuju pritisak na nekim tržištima, ali ne rješavaju osnovnu temu: mnogi ulagači i dalje traže realnu imovinu kao dopunu klasičnim novčanim i obvezničkim pozicijama.
Dazu dolazi: Geopolitička neizvjesnost djeluje kao pojačalo. Reuters je 20. veljače izvijestio da je zlato poduprto i međunarodnim napetostima te reakcijom tržišta na političke odluke. U takvim fazama često se pokazuje zašto zlato u portfelju nije toliko instrument za „klađenje na cijenu“, već stup stabilnosti.
Mnogi kupuju zlato tek kada se u javnosti čini da „nema alternative“. To je ljudski, ali skupo. Upravo zato što se zlato kreće u ciklusima, psihološka pogreška je gotovo uvijek ista: čeka se savršena najniža točka – i time propušta strukturirana izgradnja pozicije.
Korekcija pritom nije protivnik trenda, već dio trenda. Tko zlato promatra samo kao objekt špekulacije, doživljava padove kao stres. Tko zlato razumije kao strateški element, prepoznaje padove kao fazu u kojoj se provjeravaju pozicije, balansiraju udjeli i donose odluke prema planu, a ne prema osjećaju.
Od kraja Bretton Woodsa početkom 1970-ih, zlato slobodno fluktuira. Ta sloboda donosi volatilnost, ali i jasnu logiku: zlato reagira na stabilnost vrijednosti novca i povjerenje. Kad god dominiraju faze inflacije, pitanja duga ili sistemski rizici, raste pozornost i potražnja. Cijena tada nije samo broj, već ogledalo okruženja.
Upravo zato je ponavljajuća rasprava „Kupiti ili čekati?“ tako varljiva. Ona se pretvara kao da postoje samo dva gumba: sada ili kasnije. U praksi je bolja alternativa obično treći put: strukturirano umjesto impulzivno.
Kako bi se od „preskupo“ napravila smislena odluka, pomaže trijezan pogled na poluge koje su vidljive u 2026.: vrlo visok tečaj dolara po unci od oko 5.047 USD 20. veljače, cijena u eurima od oko 4.254 eura po finoj unci 19. veljače ujutro, prinosi u SAD-u od oko 4,09 posto (10-godišnji) i kamatna stopa EZB-a na depozite od 2,00 posto. To je okruženje u kojem zlato istovremeno dobiva vjetar u leđa i vjetar u prsa – ovisno o tome dominira li trenutno rizik ili kamatne stope.
Odlučujuća je stoga perspektiva portfelja: tko već ima definiran udio plemenitih metala, često koristi korekcije više za rebalansiranje nego za „klađenje na sljedeći skok“. Tko još uopće nema udio, ne mora pronaći savršen dan, već ulazak koji odgovara vlastitoj likvidnosti i sposobnosti podnošenja rizika.
| Čimbenik utjecaja (2026.) | Tipičan učinak na zlato | Zašto je to relevantno |
|---|---|---|
| US prinosi oko 4,09 % (10-godišnji, nedavno) | može kratkoročno usporiti | Viši prinosi povećavaju oportunitetni trošak zlata koje ne nosi kamatu |
| Kamatna stopa EZB-a 2,00 % (velj. 2026.) | prilično neutralno do blago podupiruće | Stabilnije kamatne stope u eurima utječu na cijenu zlata u EUR putem tečajeva i apetita za rizikom |
| Geopolitička neizvjesnost, političke odluke (velj. 2026.) | podupiruće | Rizični događaji povećavaju potražnju za „sigurnim utočištima“ |
| Visoki tečaj: oko 5.047 USD/oz (20. velj. 2026.) | povećava opasnost od korekcije | Nakon snažnih uspona povećava se realizacija dobiti, bez nužnog prekida trenda |
| Cijena u eurima: oko 4.254 EUR/oz (19. velj., ujutro) | signalizira snažnu procjenu eura | U eurima zlato može djelovati drugačije nego u USD zbog FX kretanja |
Zlato ni u 2026. neće rasti svaki mjesec. I bit će korekcija, posebno nakon snažnih kretanja. Tko čeka da zlato „više ne bude skupo“, često će primijetiti: sljedeće kretanje počinje prije nego što se vrati osjećaj da je „jeftino“.
Robusnija strategija je ne tretirati zlato kao temu iz naslova, već kao gradivni element. Cijena je signal. Struktura je odluka.
Ostanite dalekovidni
Vaš Helge Peter Ippensen
