Carine protiv Njemačke zbog Grenlanda: Što stoji iza američke prijetnje i zašto tržišta nervozno reagiraju
18. siječnja 2026.
Tijekom vikenda eskalirao je sukob koji na prvi pogled djeluje kao geopolitička fikcija, ali bi ekonomski mogao postati vrlo stvaran: američki predsjednik Donald Trump najavio je uvođenje novih carina protiv Njemačke i drugih europskih država od 1. veljače 2026. – izričito kao sredstvo pritiska u sporu oko Grenlanda.
Za Njemačku je to više od vanjskopolitičke usputne bilješke. Jer carine ne pogađaju samo pojedina poduzeća, već mogu utjecati na opskrbne lance, cijene, tečajeve i investicijsku klimu. Upravo u okruženju u kojem se mnogi ljudi ionako bave inflacijom, nesigurnošću oko kamatnih stopa i geopolitičkim rizicima, vrijedi trezveno pogledati što je dosad poznato – i koje su posljedice vjerojatne.
Prema podudarnim medijskim izvješćima, od 1. veljače 2026. trebale bi se primjenjivati dodatne carine od 10 posto na svu robu iz osam europskih zemalja, uključujući Njemačku, Dansku, Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo. Od 1. lipnja 2026. te bi carine trebale porasti na 25 posto – i to sve dok se ne postigne sporazum koji SAD-u omogućuje kupnju Grenlanda.
Paralelno s tim, EU je za nedjelju, 18. siječnja 2026., sazvala krizni sastanak. Izvještava se o sastanku veleposlanika svih 27 država članica EU-a kako bi se pronašla zajednička linija.
Grenland je autonomno područje Kraljevine Danske i strateški je smješten u arktičkom prostoru. U raspravi prvenstveno ulogu igraju sigurnosna i geopolitička pitanja: arktičke rute, vojna prisutnost, interesi za sirovinama i signal saveznicima. Trump javno opravdava pritisak nacionalnom sigurnošću i izravno povezuje ekonomske mjere s političkim ciljevima.
Upravo ta poveznica čini situaciju osjetljivom za tržišta. Jer ona pomiče carine s klasične trgovinske teme na instrument geopolitičke „uvjetovanosti“: tko politički ne surađuje, bit će ekonomski opterećen.
| Trenutak | Mjera (najavljena) | Visina | Pogođene zemlje (navedene) |
|---|---|---|---|
| od 1. veljače 2026. | Dodatne carine na uvoz robe u SAD | 10 % | Njemačka, Danska, Norveška, Švedska, Finska, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska |
| od 1. lipnja 2026. | Povećanje ako ne bude „deala“ oko Grenlanda | 25 % | isti krug zemalja |
Carine rijetko djeluju „linearno“. Čak i ako dio tereta padne na američke uvoznike, nastaju gubici zbog trenja: potražnja može pasti, prodajne cijene dolaze pod pritisak ili se restrukturiraju opskrbni lanci. Za njemačke izvoznike to je posebno relevantno jer se američko tržište u mnogim industrijama smatra tržištem s visokim maržama.
Istovremeno je važno odrediti razmjere. Predsjednik Instituta za svjetsko gospodarstvo iz Kiela (Kiel Institut für Weltwirtschaft), Moritz Schularick, citira se u ovom kontekstu s procjenom da samo oko 10 posto njemačke vanjske trgovine otpada na SAD te bi stoga učinci mogli biti „upravljivi“ – pod uvjetom da Europa reagira jedinstveno.
Kratkoročno ipak mogu dominirati tri kanala: prvo, izravno opterećenje izvoza, drugo, nesigurnost za investicije, treće, moguće protumjere EU-a koje bi tada pogodile i američke tvrtke. Iz perspektive tržišta, često nije najveći prvi učinak, već šok povjerenja.
U Europi se u ovim trenucima otvoreno razgovara o protumjerama. Pritom se posebno često spominje Anti-Coercion Instrument EU-a, instrument protiv ekonomske ucjene koji je na snazi od kraja 2023. On omogućuje EU-u da reagira stupnjevano kada treće države vrše ekonomski pritisak kako bi iznudile političke odluke.
Činjenica da ovaj instrument do sada nikada nije primijenjen čini raspravu dodatno napetom. Jer bi aktivacija imala signalni učinak: pokazala bi da je Europa spremna upotrijebiti ekonomske poluge čak i protiv najužih partnera kada je u pitanju politički suverenitet.
Kada su trgovinski sukobi geopolitički nabijeni, tržišta često traže „neutralnije“ uporišne točke. Plemeniti metali se tada češće spominju u javnoj raspravi jer nisu vezani uz bonitet države i ostaju globalno utrživi. To nije jamstvo za određena kretanja cijena, ali je obrazac koji se ponavlja u fazama povećane nesigurnosti.
Uočljivo je da je cijena zlata 18. siječnja 2026. iskazana na oko 3.962,87 EUR po finoj unci, a u američkim dolarima na oko 4.596,34 USD po finoj unci. Istovremeno, par EUR/USD iznosi oko 1,1595. Tečajevi su pritom važni jer snažno suodređuju percepciju zlata u eurozoni: čak i uz stabilnu cijenu u dolarima, zlato u eurima može rasti ako euro oslabi u odnosu na dolar – i obrnuto.
U sljedećim danima presudni su manje naslovi, a više konkretni koraci. O stvarnim učincima odlučit će hoće li najava biti pravno i administrativno provedena, koje bi robne skupine praktički bile posebno pogođene i postoje li izuzeća. Jednako je važan europski odgovor: koordinirana reakcija smanjuje rizik da se pojedine zemlje „razjedine“ – a upravo je na spiralu prema dolje vrh EU-a već upozorio.
Za privatne financijske odluke vrijedi: tko želi svoj portfelj postaviti robusno, razmišlja u scenarijima i korelacijama umjesto u okladama na pojedinačne događaje. Trgovinski sukobi mogu usporiti rast, iskriviti cijene i povećati volatilnost. U takvim fazama u prvi plan više dolaze likvidnost, diversifikacija i upravljanje valutnim rizicima – a time i pitanje koju ulogu realna imovina igra u individualnom profilu rizika.
Ostanite dalekovidni, Vaš Helge Peter Ippensen