Zlato pada – i time potvrđuje status krizne valute

19. 03. 2026. pruža sliku koja mnoge investitore u prvi mah zbunjuje: dok se geopolitička situacija dodatno zaoštrava, a cijene energenata snažno rastu, cijena zlata pada na višetjedni minimum. Spot-Gold je 19. 03. 2026. iznosio oko 4.710,88 američkih dolara po finoj unci, što je pad od oko 2,2 posto.

Oni koji zlato vide kao kriznu valutu u takvim fazama automatski očekuju rast cijena. Upravo tu leži tipična pogreška u razmišljanju: zlato u fazama stresa nije samo „imovina za bijeg“, već i vrlo likvidna imovina koju investitori koriste za brzo pribavljanje gotovine. To kratkoročno može imati jači učinak od narativa o sigurnosti.

Zabluda: Kriza ne znači automatski „rast zlata“

U trenucima tržišnog stresa često se prodaje ono što se najlakše može prodati. Zlato pripada toj kategoriji jer se njime trguje na globalnoj razini i može se vrlo brzo likvidirati čak i u turbulentnim fazama. Kada nastane pritisak na marginu (margin pressure), prinosi rastu, a dolar jača, zlato može pasti čak i kada vijesti zapravo zvuče „pro-zlato“.

19. 03. 2026. dogodila se upravo ta kombinacija: snažan dolar, viši prinosi u SAD-u i naftni šok koji je ponovno potaknuo strah od inflacije.

Naftni šok pomiče lanac očekivanja prema „higher for longer“

Energija je najbrži kanal putem kojeg se geopolitika prevodi u inflacijska očekivanja. Brent je 19. 03. 2026. na vrhuncu skočio na 119,13 američkih dolara po barelu, a kasnije se kretao između 114 i 115 dolara.

Kada cijene energenata tako naglo porastu, to unutar nekoliko sati mijenja viziju kamatnih stopa: tržišta počinju uračunavati nastavak stroge monetarne politike. Upravo to predstavlja kratkoročni nepovoljan vjetar za zlato, jer taj plemeniti metal ne donosi tekuće prihode i u fazama rasta realnih prinosa djeluje relativno neprivlačnije. Reuters opisuje pad eksplicitno u kontekstu jačeg dolara, viših prinosa na trezorske zapise (Treasury yields) i „hawkish“ interpretiranog signala Fed-a.

Fed ostaje na 3,50–3,75 posto – a dolar ga prati

Američka središnja banka zadržala je ciljani raspon kamatne stope Federal Funds Rate na 3,50 do 3,75 posto. Istovremeno se na deviznom tržištu pokazala klasična reakcija: dolar jača kada se financijski uvjeti zaoštravaju, a cijene energenata pojačavaju inflacijske rizike. Barron’s za 19. 03. 2026. navodi razinu DXY-a od oko 100,208.

Za zlato je to dvostruko relevantno. Snažniji dolar čini zlato skupljim izvan dolarskog područja. A kada se pojavi očekivanje da će smanjenja kamatnih stopa doći kasnije ili biti manja, opada kratkoročna privlačnost imovine koja ne nosi kamate.

Pregled tržišnih podataka

Zašto ovaj pad ne „pobija“ ulogu zlata

Ključna točka je pitanje vremenskog horizonta. Kratkoročno, tržišna mehanika pobjeđuje narativ: dolar, prinosi, potreba za likvidnošću. Srednjoročno, međutim, zlato ostaje etablirana komponenta diversifikacije, upravo u fazama geopolitičke i inflacijske nesigurnosti. Činjenica da analitičari istovremeno nastavljaju raspravljati o znatno višim razinama cijena pokazuje: tržište ne dvoji o funkciji, već o tajmingu i režimu kamatnih stopa.

Tko razumije zlato, stoga ne očekuje linearnu reakciju. U fazama stresa zlato može istovremeno biti „traženo“ i „prodavano“: traženo kao strateška zaštita, a prodavano radi kratkoročne likvidnosti.

Ostanite dalekovidni

Vaš Helge Peter Ippensen