
Trgovački dan u Aziji započinje s vjetrom u leđa. U Južnoj Koreji, vodeći indeks KOSPI 06.05.2026. prvi je put premašio granicu od 7.000 bodova i završio dan s plusom od 6,45% na 7.384,56 bodova. U međuvremenu, rekordni vrhunac iznosio je čak 7.426,60 bodova. Pokretači su prvenstveno bile velike dionice poluvodiča: Samsung Electronics skočio je za 14,4%, SK hynix za 10,6% – oboje na povijesno najvišim razinama, zajedno čineći oko 44% težine indeksa.
Ova dinamika je više od dnevne buke. Ona pokazuje koliko snažno kapital trenutno teče tamo gdje sudionici na tržištu očekuju poticaje produktivnosti: AI infrastruktura, memorijski čipovi, podatkovni centri. U takvim fazama zlato često ne djeluje kao „zvijezda krize“, već više kao mirni pol u portfelju koji čeka druge impulse.
Na tržištu sirovina situacija se lagano smiruje, a da pritom pritisak na inflaciju i opskrbne lance ne nestaje. Brent je 06.05.2026. skliznuo natrag prema 100 američkih dolara po barelu – učinak koji Reuters opisuje u kontekstu nada u deeskalaciju između SAD-a i Irana.
Istovremeno, tome odgovara i odluka OPEC+ o umjerenom povećanju proizvodnje za 188.000 barela dnevno za lipanj – korak koji mnogi promatrači ocjenjuju više kao psihološki signal, jer geopolitička i logistička uska grla i dalje dominiraju slikom.
| Tržište/Imovina | Stanje 06.05.2026. | Klasifikacija |
|---|---|---|
| KOSPI (Južna Koreja) | 7.384,56 (Zatvaranje), +6,45% | Rekordni dan, dominiraju dionice čipova |
| Samsung / SK hynix | +14,4% / +10,6% | Povijesni vrhunci, AI/poluvodički zamah |
| Gold (Spot) | 4.685,23 USD/unci, +2,8% | Dolar slabiji, rizik ponovno procijenjen |
| Brent | „oko 100 USD/barelu“ | Nada u deeskalaciju smanjuje pritisak s vrha |
Mnogi ulagači intuitivno očekuju: ako geopolitički rizici rastu, zlato mora automatski snažno rasti. Stvarnost 06.05.2026. pokazuje zašto je ta jednadžba često prejednostavna. Zlato je doista značajno skočilo na 4.685,23 američkih dolara po unci, poduprto slabijim američkim dolarom i promijenjenim očekivanjima glede inflacije i kamatnih stopa.
Ključno je, međutim, sljedeće: zlato manje reagira na sam događaj, a više na razliku između očekivanja i novih informacija. Ako su krize unaprijed uračunate u cijenu, čak i dramatična situacija može privremeno dovesti do faza stagnacije. Ako tada dođe do pomaka prema deeskalaciji ili promjene dolara i prinosa, zlato se često kreće naglo – kao danas.
Ispod površine ostaje stabilan pokretač: središnje banke. World Gold Council procjenjuje neto kupnju središnjih banaka u prvom tromjesečju 2026. na 244 tone, pri čemu su Poljska (31 t) i Uzbekistan (25 t) bili najveći kupci.
Istovremeno, u istom okruženju bilo je više vidljivih prodaja, primjerice od strane zemalja kojima je kratkoročno potrebna likvidnost. Upravo to međudjelovanje objašnjava zašto zlato može imati fundamentalnu potporu, a da cijena ne raste svaki dan „kao po ravnalu“.
Cijena zlata ponovno je impresivno skočila 06.05.2026. Ipak, pouka iz proteklih tjedana ostaje: zlato nije puki „gumb za krizu“ koji se pritisne i cijena poleti uvis. Odlučujući su realni prinosi, američki dolar i pitanje jesu li tržišta već uračunala eskalaciju u cijenu ili je ponovno procjenjuju. Kupnje središnjih banaka pritom pružaju dugoročni sidro stabilnosti – osobito u svijetu u kojem geopolitički rizici i režimi sankcija sve više oblikuju odluke o imovini.
Ostanite dalekovidni, Vaš Helge Peter Ippensen
