Indija otvara tržište kredita za srebro – novo poglavlje za materijalnu imovinu
22. prosinca 2025.
Indija je poduzela važan financijski korak koji značajno jača ulogu srebra u kreditnom i financijskom sustavu. Od 1. travnja 2026. zajmoprimci će kod banaka i financijskih institucija moći koristiti ne samo zlato, već i srebro kao osiguranje za kredite.
Prema novim smjernicama Reserve Bank of India (RBI) („Lending Against Gold and Silver Collateral Directions, 2025.“), privatne osobe i poduzeća mogu:
srebro u obliku nakita ili kovanica položiti kao osiguranje
za kredite kod komercijalnih banaka, zadružnih banaka i NBFC-ova
To je i ranije bilo uobičajeno za zlato, a sada se srebro službeno priznaje.
Pritom vrijede jasna ograničenja težine:
maksimalno 10 kg srebra u obliku nakita za jedan kredit
maksimalno 500 g srebra u kovanicama
za usporedbu: do 1 kg zlata u obliku nakita također se može založiti.
Ova pravila trebala bi standardizirati tržište kredita osiguranih srebrom, stvoriti transparentnost i zajmoprimcima omogućiti veći pristup likvidnosti.
U mnogim se objavama tvrdi da je Indija „utvrdila“ ili čak „procijenila“ srebro u omjeru 10 kg prema 1 kg zlata. To nije točno.
📌 Točno je:
Pravila RBI-a samo utvrđuju dopuštene maksimalne težine kao instrumente osiguranja:
10 kg srebra za jedan kredit
1 kg zlata za jedan kredit
To na papiru stvara neizravnu referentnu točku koja je blizu omjera zlata i srebra od 10:1, ali nije službeno utvrđivanje cijene od strane države.
👉 To znači:
RBI nije zakonom utvrdila vrijednost srebra u odnosu na zlato.
Cijene zlata i srebra i dalje se slobodno određuju na tržištu.
Ovo se pravilo odnosi samo na dopuštene iznose osiguranja u kreditnom poslovanju.
To, međutim, psihološki stvara svojevrsni benchmark jer su zajmoprimci i zajmodavci time po prvi put formalno usporedili koliko je srebra potrebno da bi se određeni iznos kredita osigurao slično kao zlatom.
Iako ne postoji državno fiksni omjer, pravilo RBI-a ima značajan signalni učinak:
Srebro se po prvi put sustavno stavlja u funkciju u bankarskom sektoru, slično kao i zlato. To jača status srebra izvan čiste uporabe u nakitu ili industriji.
Budući da se usporedbe kredita često rade na temelju količine osiguranja, u medijima i kod sudionika na tržištu stvara se dojam o mjerilu za usporedbu zlata i srebra – koje se, međutim, ne smatra zakonskim omjerom cijena.
Indija je jedan od najvećih svjetskih potrošača srebra (privatna kućanstva + industrija), što ovu odluku čini posebno relevantnom.
Reforma RBI-a pokazuje da zemlje s visokom materijalnom potražnjom za plemenitim metalima investiraju u materijalnu imovinu poput srebra i dodjeljuju joj financijsku funkciju. To psihološki i ekonomski jača interes za fizičkim plemenitim metalima kao rezervom likvidnosti i materijalne vrijednosti.
Ovdje u igru ulazi ulaganje u srebro bez PDV-a kod Spargolda:
U redovitoj trgovini pri kupnji srebra često se plaća 19 % PDV-a.
Kod Spargolda možete kupiti i skladištiti srebro bez PDV-a – velika strukturna prednost u usporedbi s klasičnom kupnjom.
To ulaganje u srebro čini učinkovitijim i bolje usporedivim s etabliranom materijalnom imovinom poput zlata.
Indijski korak naglašava: Fizički plemeniti metali dobivaju na financijskoj važnosti – čak i izvan tradicionalnih oblika ulaganja. Za ulagače u Europi to je dodatni argument za diversificiranu strategiju usmjerenu na materijalnu imovinu, u kojoj srebro može igrati ulogu uz zlato.
Indija će od travnja 2026. službeno dopustiti srebro kao metal za osiguranje kredita – povijesni korak za ulogu srebra u financijskom sustavu.
Često citirani omjer „10 kg srebra = 1 kg zlata“ nije državno utvrđena vrijednost, već proizlazi isključivo iz praktičnih maksimalnih težina osiguranja prema novim pravilima RBI-a.
Za ulagače to znači:
✔ rastuća institucionalna i privatna važnost srebra
✔ mogući pozitivni učinci na potražnju
✔ i potvrda da se fizički plemeniti metali – osobito bez PDV-a kod Spargolda – smatraju dugoročnom strategijom.