Zlato pada u krizi – zašto Azija, nafta i kamate diktiraju tempo

Dana 26.03.2026. zlato je ponovno pokazalo koliko „neugodno“ sigurno utočište može biti kratkoročno. Dok geopolitički naslovi zapravo govore u prilog vjetru u leđa, promptna cijena (spot price) pala je prema Reutersu za više od 1 posto i iznosila je 4.451,47 USD po unci. Istovremeno, tržište je upalo u klasično polje napetosti: visoka cijena nafte, visoka zabrinutost zbog inflacije, ponovno restriktivnija očekivanja o kamatnim stopama – a upravo to koči zlato, iako neizvjesnost dominira pozadinskom bukom.

Zabluda: Kriza automatski znači rast zlata

Mnogi ulagači u krizama očekuju ravnu liniju prema gore. Stvarnost je često dvostupanjska. U ranoj fazi smanjuje se rizik i gradi likvidnost, što nerijetko pogađa i zlato jer je prethodno dobro kotiralo i može se brzo prodati. Reuters opisuje ovaj obrazac trenutno kao „mehaničko smanjenje rizika“ (de-risking) kod trgovina koje su prethodno snažno rasle – uključujući zlato.

To se uklapa i u ocjenu iz intervjua za Handelsblatt s Johnom Readeom (World Gold Council): u ranim fazama krize zlato se često prvo likvidira prije nego što se okruženje srednjoročno ponovno promijeni.

Azija smanjuje rizik – a tržište to osjeća u trgovinskim prozorima

Kada se veliki pomaci dogode u uskim vremenskim okvirima, to često ima manje veze s „novim informacijama“, a više s tržišnom strukturom. U trenutnim oscilacijama primjetno je koliko snažno Azija djeluje kao pokretač rizika. Ako se tamo smanji angažman, to povlači daljnju prodaju na globalnoj razini putem futuresa, ETF-ova, valuta i margin mehanizama. Upravo tu dinamiku obrađuje razgovor za Handelsblatt: trenutno najjači utjecaj na cijenu je smanjenje rizika azijskih investitora, jači od čistih očekivanja o kamatnim stopama.

Nafta iznad 100 dolara – i odjednom zlato postaje tema kamatnih stopa

Druga poluga leži u nafti. Reuters izvještava da je Brent ponovno porastao iznad 100 USD po barelu, dok tržišta istovremeno uračunavaju manje smanjenja kamatnih stopa, a povremeno čak ponovno špekuliraju o mogućim povećanjima kamatnih stopa. Za zlato je to kritična mješavina: inflacija u načelu podupire ideju o očuvanju vrijednosti, ali rastuće kamatne stope povećavaju oportunitetni trošak imovine koja ne nosi kamatu.

Time postaje objašnjivo zašto zlato u danima s ekstremnim naslovima ne „isporučuje“ nužno ono što se intuitivno očekuje. To je manje presuda o zlatu, a više ogledalo onoga što trenutno dominira u makroekonomiji: realne kamatne stope, dolar, likvidnost.

Što aktualne brojke doista govore

Klasifikacija za ulagače: Cijena je signal, ali ne i cijela priča

Tko zlato drži strateški, ne bi se trebao dati navesti na pogrešan zaključak takvim fazama. Kratkoročno zlato može pasti jer tržišta trebaju likvidnost i jer šokovi kamatnih stopa i nafte mijenjaju očekivanja. Srednjoročno do dugoročno zlato ostaje relevantno upravo tada kada neizvjesnost, inflacijski pritisak i geopolitička fragmentacija potkopavaju predvidljivost novčanih vrijednosti.

Kod spar.gold pritom je presudno da procesi i fizičko pokriće ostanu transparentni, čak i kada tržišta postanu hektična. Jer u volatilnosti ne pobjeđuje najglasnija teza, već najčišća provedba.

Ostanite dalekovidni, Vaš Helge Peter Ippensen