Tržište zlata i srebra doživjelo je izniman uspon u proteklim mjesecima. Zlato je zabilježilo najveći godišnji porast u desetljećima, dok se cijena srebra više nego udvostručila u samo nekoliko mjeseci. Ovaj razvoj događaja izaziva euforiju kod mnogih investitora, ali i nesigurnost. Posebno se privremeni padovi cijena, uzrokovani tehničkim učincima poput prilagodbi indeksa, često pogrešno shvaćaju i tumače kao promjena trenda. Zapravo, mnogi čimbenici govore u prilog tome da se radi o kratkoročnim tržišnim mehanizmima, a ne o fundamentalnim rizicima.
Porast cijena plemenitih metala rezultat je nekoliko čimbenika koji djeluju istovremeno. Središnje banke značajno su proširile svoje zlatne rezerve, dok padajuće ili stagnirajuće kamatne stope smanjuju oportunitetne troškove zlata. Tome se pridružuju geopolitičke napetosti, kontinuirano visoki državni dug i slabiji američki dolar. Srebro dodatno profitira od svoje industrijske primjene, posebno u energetskoj tranziciji i elektromobilnosti.
Sljedeća tablica prikazuje približan razvoj zlata i srebra unutar jedne godine:
| Plemeniti metal | Cijena početkom 2025. (USD) | Cijena početkom 2026. (USD) | Promjena |
|---|---|---|---|
| Zlato | 2.623 | 4.508 | +71,8 % |
| Srebro | 28,98 | 79,80 | +175,4 % |
Ove brojke pojašnjavaju zašto su plemeniti metali trenutno snažno u fokusu institucionalnih i privatnih investitora.
Mnogi robni fondovi i ETF-ovi prate velike indekse poput Bloomberg Commodity Indexa. Ovi se indeksi redovito rebalansiraju kako bi se spriječilo da pojedine sirovine zauzmu prevelik udio u ukupnom portfelju. Nakon iznimno snažnog porasta cijena zlata i srebra, udjeli ovih plemenitih metala porasli su iznad predviđenih ciljanih kvota.
Tijekom godišnjeg rebalansiranja, fondovi stoga moraju prodavati zlato i srebro kako bi se pridržavali pravila indeksa. Te prodaje mogu kratkoročno dovesti do pritiska na cijene, iako se fundamentalna situacija na tržištu nije promijenila. Važno je pritom da su ove prilagodbe poznate dugo unaprijed i da su vremenski ograničene.
Pojednostavljeni pregled prilagodbe indeksa:
| Sirovina | Težina prije rebalansiranja | Ciljana težina nakon rebalansiranja |
|---|---|---|
| Zlato | preko 20 % | cca. 15 % |
| Srebro | oko 8 % | cca. 4 % |
Ovo smanjenje je tehnički uvjetovano i nije izraz pada potražnje.
Procjene analitičara pretpostavljaju da će se zbog rebalansiranja morati prodati zlato u vrijednosti od nekoliko milijardi američkih dolara. Međutim, rezultirajući učinak na cijenu procjenjuje se kao umjeren. Za zlato se očekuje kratkoročni pad u rasponu od jedan do dva posto, dok na manjem tržištu srebra volatilnost može biti nešto veća.
Ključno je da su se ovi učinci povijesno pokazali privremenima. U mnogim slučajevima cijene su se stabilizirale već nekoliko dana nakon završetka prilagodbi indeksa ili su čak nastavile svoj uzlazni trend.
Za dugoročno orijentirane investitore takve su oscilacije obično od sekundarnog značaja. Strukturni pokretači za zlato i srebro ostaju prisutni. Središnje banke nastavljaju kupovati zlato, realne kamatne stope ostaju niske ili negativne, a geopolitičke nesigurnosti se prije povećavaju nego smanjuju. Uz to, ponuda oba metala može se proširiti samo u ograničenoj mjeri.
I velike investicijske banke izražavaju optimizam. Djelomično se za zlato očekuju daljnji porasti cijena u dvoznamenkastom postotnom rasponu unutar sljedećih kvartala. Srebro se i dalje smatra "kasniocem" s dodatnim potencijalom sustizanja.
Padovi cijena tijekom rebalansiranja indeksa nisu znak kraja procvata plemenitih metala, već normalan sastavni dio modernih financijskih tržišta. Oni nastaju zbog tehničkih preslagivanja, a ne zbog temeljnog preokreta u raspoloženju. Za investitore s dugoročnim horizontom takve faze mogu čak predstavljati atraktivne prilike za ulazak.
Zlato i srebro i dalje ispunjavaju svoju ulogu zaštite od inflacije, devalvacije valute i geopolitičkih rizika. Svatko tko razumije ovu funkciju ne bi se trebao dati omesti kratkoročnim kretanjima, već bi trebao imati na umu stratešku vrijednost plemenitih metala u portfelju.
